FRETILIN ezije governu tenke bandu movimentu Xanana iha Masin-Lidun

DILI (TOP) — Bankada FRETILIN ne’ebé oras ne’e sai bankada ‘ai-tonka’ ba governu atual ezije ba governu hodi uja nia poder tomak atu limita no prosesa eis Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão nia movimentu ne’ebé viola serka sanitária iha Masin-Lidun, Tasi-Tolu durante ne’e.

Hafoin remata asaun pasifika kona-ba mate-isin Armindo Borges iha fatin izolamentu Vera Cruz iha inisiu fulan Abril liuba, Xanana kontinua kedas desloka ba populasaun lubuk ida ne’ebé governu abandona iha área Tasi-Tolu, Dili.

Maske governu aprova osa lubuk ida, no tane liman ba nasaun estranjeiru sira hodi rezolve família afetadu inundasaun nian, maibé faktu hatudu populasaun lubuk ida iha área Tasi-Tolu liliu sira ne’ebé hela iha área Masin-Lidun durante fulan rua resin sente diskriminadu tebes husi governu, tanba ladun halo intervensaun masimu hodi hasai sira husi bee laran, no tahu dodok, aa’t liutan tan balun durante ne’e hasoru hela problema menus ai-han, maibé governu sempre dehan di’ak hela de’it hodi kontinua aplika serka sanitária rohan la’ek.

Ho situasaun ne’e Xanana tun ba halo intervensaun hodi ajuda nesesidade báziku balun, no rehabilita sira nia estrada atu bele movimentu sira nia movimentu ba Dili laran, no estrada ne’e kuaje atu remata ona.

The Oe-Kusi Post (TOP) observa katak, durante prezensa Xanana nian iha área ne’e halibuar ema barak duni hodi halo serbisu popular hadia estrada, maibé maioria populasaun sira iha área ne’e to’o ohin loron saudável hela, no problema boot ne’ebé durante ne’e sira hasoru maka problema menus ai-han, la’os problema Covid-19.

Xanana lori bee moos ba komunidade afetadu inundasaun iha Masin-Lidun, Tasi-Tolu, Komoro, Dili.

Molok populasaun sira iha área Tasi-Tolu hasoru problema inundasaun, no halibur malu hodi hadia sira nia estrada, projetu cesta bázika ne’ebé domina husi Ministériu sira husi partidu FRETILIN nian viola uluk ona lei serka sanitária, tanba prosesu distribuisaun cesta bázika acumula ema barak, no laiha distansiamentu fiziku.  

Maske nune’e, Prezidente Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál, Francisco Miranda Branco katak bainhira Timor-Leste hetan kazu pozitivu Covid-19 dahuluk iha tinan kotuk 2020, nia nota katak komportamentu sosieda tomak di’ak loos. Tama fali ba inisiu tinan foun 2021 nian, mosu mudansa komportamentu sosiedade nian, tanba mosu dezinformasaun lahatene mosu husi ne’ebé maibé, mosu duni dezinformasaun ida ne’ebé hamosu rezistensia ida hasoru desijaun Estadu nian hodi defende, hodi trava alastramentu pandemia ne’ebé ameasa mundu tomak.

Branco mós husu pergunta ida katak, tanba saida maka Estadu desidi iha konfinamentu orbigatoriu maibé, númeru kontaminasaun Covid-19 kontinua a’as? Branco hatan rasik nia pergunta ne’e katak, tanba mosu rezistensia hasoru desijaun Estadu nian.

“Pergunta ida ne’e tanba iha rezistensia hasoru desijaun Estadu nian. Pergunta ida ne’e tanba dezinformasaun dezenfriada hasoru desijaun Estadu nian.  Ida ne’e maka rajaun konkreta, loloos nian,” katak deputadu Branco liu husi deklarasaun bankada FRETILIN nian iha plenaria Parlamentu Nasionál Sesta 28 Maiu 2021.

Nia hatutan, deputadu barak maka koloka aglomerasaun ema barak nian iha merkadu Tasi-Tolu, iha edifisiu Ministériu Solidaridade Sosial no Inklusaun (MSSI), iha distribuisaun cesta bázika.

“Maibé, ita haluhan tiha mós Masin-Lidun. Iha ne’e de’it mós ita nia intervensaun diskrimina ona. Ita diskrimina aglomerasaun sira ne’e hanesan fali Masin-Lidun ne’e iha rai-seluk ida, la’os iha Timor-Leste. Merkadu Tasi-Tolu ne’e iha Timor-Leste, distribuisaun cesta bázika ne’e iha Timor-Leste, maibé Masin-Lidun ne’e laiha Timor-Leste ida, iha planeta seluk. Ha’u hanoin tempu ona, se ita hakarak duni luta hasoru pandemia ida ne’e ita tenke tau hotu-hotu hanesan de’it,” afirma deputadu Branco.

Branco sita deklarasaun Komorodo Pedro Klamar Fuik ne’ebé husu ba lider rezistensia sira, figura públika, lider istoriku sira atu koopera ba desijaun Estadu nian hodi hamenus propagasaun pandemia Covid-19 nian iha rai-laran.

Xanana mobiliza apoiu solidaderidade ba povu vitima inundasaun.

Nia mós hatutan mensajen PR Lú Olo nian ne’ebé sita figura públiku sira ne’ebé hatete hadomi povu, preokupa povu nia moris, preokupa povu nia saúde.

“Maibé, mosu iha públiku la kumpri regras bázika protesaun saúde públiku nian. Ami hanoin apela ba governu implementasaun ne’e labele diskrimina. Se ita diskrimina entaun, ita ba de’it ona desijaun ida atu husik livre de’it. Husik livre de’it, tama iha situasaun novo ordem normal iha ita nia sosiedade maibé, se ikus mai ida ne’e maka ita desidi husik livremente kontaminasaun pandemia ida ne’e ita husu responsabilidade ba se? Husu ba governu, tanba ida ne’e desijaun governu nian, governu maka hatene realidade kona-ba situasaun pandemia ida ne’e governu maka desidi. Desidi hodi proteze saúde públika, laiha tan intensaun seluk”.

Estadu de Banana

Apela ba povu tomak, sosiedade tomak liliu ba lider sira atu hatudu ijemplu di’ak ba komunidade sira hodi halo kumprimentu ba saida de’it maka Estadu desidi. Hanesan ne’e maka hanoin afirma aan ba Estadu direitu demokrátiku.

“Tanba se la’e ita nia atuasaun sira ne’e mós Enfraquecer ita nia Estadu direitu demokrátika. Hanesan Xefe Estadu hateten, tanba de’it ita ida-rua nia gostu hodi  tau em questão ita nia Estadu direitu demokrátiku”.

“Tanba ne’e ikus liu ami apela ba governu, se ita desidi duni konfinamentu obrigatoriu maka tenke implementa, impoin kumprimentu. Se la’e ita lalika desidi implementa konfinamentu obrigatoriu depois ita husik hanesan laiha buat ida. Laiha desijaun husi Estadu ida ne’e atu ita labele tau Estadu ida ne’e sai fali Estadu de Banana. Dekulpa ba povu tomak maibé, ita labele permite Estadu ne’e sai fali Estadu de Banana”.

Branco mós konsiente katak maske durante ne’e ema barak fó apoiu ai-han báziku ba komunidade sira maibé, sai iha media povu nafatin preokupa lahetan ai-han. Ida ne’e akontese tanba, tuir deputadu Branco katak governu maka falla hodi uja media hodi halo kobertura kona-ba atividade governu nian ba disitribuisaun ai-han ba povu sira iha rai-laran.

Tanba komesa sente ona ona situasaun difisil komunidade sira nian iha Dili maka ikus mai deputadu Branco mós husu ona ba SIJK hodi habadak tiha prosesu bukrokratika sira hodi bele permite komunidade sira husi Dili sai ba munisipiu sira.

“Ami husu mós ba Sentru Jestau atu bele habadak prosesu burokratiku ba ita nia povu sira ne’ebé hakarak desloka husi kapital ba distritu sira, ami apela ida ne’e. Apela atu hamenus prosesu burokratiku sira ne’e. Atu fasilita deslokasaun populasaun sira husi ita nia kapital ba sira nia hela fatin ka ba sira nia distritu sira, maibé sempre kumpri regras protokolu saúde ne’ebé define husi Organizasaun Mundial ba Saúde, no Ministériu Saúde”.

Frente Mudansa husu governu avalia serka sanitaria

Entretantu, Prezidente bankada Frente Mudansa (FM), Isabel Ximenes, hatete VIII governu konstitusionál lideradu Primeiru Ministru (PM), Jenerál Taur Matan Ruak, presiza halo avaliasaun ba aplikasaun medida serka sanitária no konfinamentu obrigátoriu hodi labele halo terus fali povu.

“Primeiru Ministru, iha ambitu estadu emerjénsia ne’ebé mak ho regra implementasõens barak ne’ebé mak limita direitu sidadaun nian, governu mai aumenta tan ho medida serka sanitária ne’ebé mak limita liután populasaun nia sirkulasaun no movimentu. Ho implementasaun estadu emerjénsia no serka sanitária, iha prátika no realidade hatudu ita hare katak objetivu atu trava surtu covid-19 ladún la’o ho efetivu, tanba ita hotu hare kazu infeksõen iha nível komunidade kontinua hatudu gráfik ne’ebé mak saé ba beibeik,” katak deputada Isabel.

Argumenta nia, hare ba situasaun atúal ne’ebé akontese hanesan númeru kazu kontinua aumenta ba beibeik, maka governu presiza halo avaliasaun ba implementasaun regra sira ne’ebé mak daudaun ne’e iha atu nune’e bele efetivu duni hodi kombate pandemia refere.

Xanana ho ekipa PNTL Mama Bolu dezinfekta refujiadu sira nia uma iha Tasi-Tolu, Dili. Foto TOP/Raimundos Oki

“Iha oportunidade balun, ha’u hato’o ona iha deklarasaun katak governu presiza halo avaliasaun ba iha implementasaun estadu emerjénsia ne’ebé laó ona ba dala 13. Tanba iha realidade implementasaun ne’ebé la la’o efetivu, ida ne’e tanba de’it implementasaun no low enforcement hanesan ita dehan karik sei fraku tebes, lei iha ona regra implementasaun iha ona maibé nusa mak la la’o ho efetivu,” nia hateten.

Entretantu nia mós dehan, dala ruma mós mosu irregularidade ka diskriminasaun iha terenu ba iha implementasaun regra serka sanitária ne’e rasik ba iha problema sósiu ekonomiku.

“Governu hasai regra implementasaun ne’ebé hatu’ur katak, restaurante no atividade prestasaun servisu seluk, iha sira nia atividade bele loke maibé só bele halo servisu lori ba uma ka take away no servisu entrega iha uma ka delivery. Maibé iha realidade implementasaun ne’e la la’o ho loos, atividade sira ne’e balun kumpre regra maibé balun la kumpre, ida ne’e mosu diskriminasaun ba sira ne’ebé mak kumpri maibé, fó fali fasilidade ba sira ne’ebé mak la kumpri,” nia akresenta.

Salienta nia, bankada Frente Mudansa mós preokupa ba limitasaun sirkulasaun povu ninian tanba daudaun ne’e povu ne’ebé mak moris hanesan agrikultór tama ona ba iha faze koilleta maibé tanba de’it ho implementasaun refere maka prejudika tebes ba sira nia moris.

“Bankada Frente Mudansa iha preokupasaun boot ida relasiona ho kestaun ida ne’e, periodu agora daudaun ita hotu hatene iha zona produtóres kafé sira, tama ona iha periodu koilleta, hanesan iha Ermera no munisípiu seluk, ho limitasaun ba sirkulasaun populasaun nian ne’e fó difikuldade bo’ot ba iha populasaun, sira labele tu’un ba koilleta kafé ho di’ak. Señor primeiru ministru, ida ne’e problema bo’ot ne’ebé mosu hela, tanba periodu ne’e importante tebes tanba maioria sira nia rendimentu dependente de’it ba iha kafé,” nia esplika.

Xanana ajuda hadia estrada ba komunidade sira ne'ebé sai vitima ba inundasaun iha Masin-Lidun, Tasi-Tolu, Komoro, Dili. Foto TOP/Raimundos Oki

Tanba ne’e, nia husu governu presiza tau atensaun makas ba problema ne’e, tanba se la rezolve maka povu kontinua sai vítima nafatin mezmu implementa regra hodi salva povu hosi moras maibé mós kontribui ba hamosu tan moras foun ba povu nia moris loron-loron hanesan susar ba ai han tanba la iha osan.

“Ho situasaun ida ne’e husu ba governu buka solusaun para labele prejudika povu sira nia vida ekonomiku, buka kria medidas di’ak hodi produtores kafé sira bele kontinua halo koilleta no kumpre nafatin regra”.

Xanana vizita vitima inundasaun iha Masin-Lidun, Tasi-Tolu, Komoro, Dili.
The Oekusi Post
Author: The Oekusi PostWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
www.OeKusiPost.com nu’udar plataforma media online iha Oe-Kusi Ambeno, Timor-Leste ne’ebé aprezenta notísia iha área oioin iha teritóriu nasionál. Rua. Numbei, Oe-Kusi Ambeno Mobile: +670 7723 4114 Email: info (at) OeKusiPost.com

Online Counter