Eis-patrosinadór Topu-Honis dehan ‘nunka’ obriga Lourenco

DILI (TOP) – Eis-patrosinadór ba uma mahon Topu-Honis hateten, nunka obriga ema ida liliu alumni Topu-Honis Lourenco Soares atu tuir sira nia pozisaun kona-ba kazu alegasaun krime violasaun sexual ne’ebé deskonfia komete husi eis padre RD.

Iha loron 15 Agustu 2021, redasaun The Oe-Kusi Post (TOP) públika video ida kona-ba sasin alumni Topu-Honis ne’ebé konta nia istoria no esperiensia pessol bainhira hahu tama iha uma mahon Topu-Honis durante tinan 12 nia laran. Sasin alumni ne’e mós esplika kona-ba oinsa aproximasaun husi nia patrosinadór sira husi Austrália ho JU,S ne’ebé esforsu maka’as tebes atu konvense Lourenco hodi simu akuzasaun sira hasoru eis padre RD, maibé Lourenco ho aten-brani, no fuan boot deklara momoos durante tinan barak nia laran hela iha Topu-Honis nunka rona no hare atividade violasaun sexual ne’ebé desconfia komete husi eis padre RD ba labarik orfonatu sira.

Maibé, Lourenco nia patrosinadór husi Austrália hamutuk ho JU,S fiar-metin loos ona katak, violasaun sexual ne’e akontese duni ho sistemátiku durante tinan barak nia laran iha uma mahon Topu-Honis, maske seidauk iha kondenasaun final husi Tribunal Distrital Oe-Kusi Ambeno.

Kazu alegasaun violasaun sexual ne’e to’o ohin loron sei julga hela iha área jurisdisaun Oe-Kusi Ambeno nian, maibé Prokurador ne’ebé responsabiliza ba kazu ne’e mai husi nasionál, la’os husi Prokurador Distrital Oe-Kusi Ambeno.

Tuir JU,S katak, labarik feto hamutuk nain 17 maka sai vitima ba aktu violasaun sexual husi eis padre RD durante tinan barak nia laran iha uma mahon Topu-Honis iha Oe-Kusi Ambeno. TOP mós deskobre katak, lala’ok rekoella informasaun hodi halo akuzasaun hasoru eis padre RD ne’e liu husi dalan ilegal, tanba autoridade sira hanesan Ministériu Públiku serbisu hamutuk ho instituisaun PNTL ho tan ONG Pradet no seluk tan halo detensaun ilegal ba labarik feto besik nain 30 maka foin halo teste virjinidade (visum) ho ilegal no forsadamente iha fulan Juñu 2020 iha Pradet Oe-Kusi Ambeno.

Labarik feto ho idade menor besik nain 30 maka lakon tiha ona sira nia virjinidade, maibé kuaje entidade tomak iha rai-laran, inklui estrutura igreja Katolika iha Timor-Leste ba to’o Vatikanu taka tiha tilun-matan ba vitima detensaun no vitima teste virjinidade ho forçadamente.

Alumni husi uma mahon Topu-Honis, Lourenco Soares husi munisipiu Baukau hateten, hafoin kazu Topu-Honis akontese, nia hetan kontaktu dahuluk husi sósiu JU,S, Bárbara Nazareth Oliveira, no tuir fali maka Lourenco nia eis-patrosinadór sira husi Austrália, Janet no Michael McColl. Bárbara Nazareth Oliveira halo esforsu maka’as tebes hodi ba buka hetan Lourenco nia uma iha Dili laran, no ikus mai sira hasoru malu tan iha Timor-Plaza, Hotel Explada, no iha edifisiu JU,S nian iha Farol, Dili.

Lourenco hatutan, iha sorumutuk hirak ne’e tantu husi JU,S no nia eis-patrosinadór sira halo esforsu oioin ne’ebé iha tendensia obriga nia atu rekoñese no simu katak, akontese duni krime violasaun sexual husi eis padre RD iha uma mahon Topu-Honis Oe-Kusi Ambeno, maibé Lourenco ho nia konsiensia rasik deklara loloos, deklara ho momoos katak, durante tinan 12 hela iha uma mahon ne’e nunka rona no nunka hare akontese violasaun sexual husi eis padre RD ba labarik orfonatu sira iha Topu-Honis.

“Ha’u ba dala hira hasoru sira ne’e, ha’u dehan hanesan ne’e, ha’u la hetan. Ha’u mós ba hasoru ha’u nia inan-aman haki’ak ne’ebé suporta ha’u husi Austrália, maibé bainhira sira ko’alia kona-ba kazu ne’e ha’u dehan la’e, ha’u la hetan ida. Bárbara ko’alia mai ha’u, ha’u dehan la’e ha’u la hetan, maibé sira obriga ita hakarak ko’alia, maibé ita lahetan, ita atu ko’alia saída,” hateten Lourenco ba TOP foin lalais.

Hatan kona-ba kestaun ne’e, eis-patrosinadór husi Austrália, Janet no Michael McColl katak, durante hasoru malu ho Lourenco iha Dili, sira atu explica de’it akuzasaun Ministériu Públiku nian kona-ba kazu krime violasaun sexual ne’ebé deskonfia halo husi eis padre RD iha uma mahon Topu-Honis Oe-Kusi Ambeno.

Eis-patrosinadór Austrália ne’e esplika, iha semestre dahuluk tinan 2018, sira simu informasaun kona-ba alegasaun abuzu seksuál hasoru labarik ne'ebé komete husi eis padre RD.

“Bainhira investigasaun kriminál iha Timor-Leste la'o daudaun hela, ami hetan notifikasaun formál husi Ministériu Públiku atu presta ami-nia deklarasaun iha 7 Outubru 2019. Atu hatudu respeitu ba solisitasaun legál ida-ne'e mak Janet ba iha Timor-Leste,” esplika eis-patrosinadór husi Austrália, Janet no Michael McColl via e-mail ba TOP foin lalais.

“Nu'udar doadór ba Topu Honis no patrosinadór individuál ba Lourenço Soares, ami iha devér étiku no mós devér dilijénsia atu informa ba nia kona-ba alegadu abuzu seksuál ne'ebé komete ona iha orfanatu ne'ebé nia hela bá”.

Eis-patrosinadór Austrália ne’e hatutan, molok Janet to'o iha loron 6 Outubru 2019, ami husu ba reprezentante sira husi JU,S Jurídico Social atu kontaktu ba Lourenço Soares kona-ba sira-nia xegada iha tempu badak nia laran tanba nia la fó resposta ba sira-nia mensajen sira.

Eis-patrosinadór Austrália ne’e katak, nu'udar ema Kristaun ne'ebé iha devosaun, sira fiar ba prosesu ne'ebé Igreja foti ona hodi hasai eis padre RD no sira hato'o sira-nia opiniaun sira ba Lourenço Soares.

“Aleinde ne'e, ami mós dehan sempre ba Lourenço Soares katak ami la ezije ba nia atu halo buat ruma ka atu hatete buat ruma, maibé husu de'it ba nia atu tau-matan ba ninia família. Ami iha devér étiku atu fó-hatene ba nia kona-ba buat saida mak ami hatene”.

“Ami hakarak de'it atu iha serteza katak nia kompriende duni kona-ba gravidade husi alegasaun sira-ne'e no razaun ba Sr. Daschbach nia demisaun husi funsaun klerikál. Ami mós hakarak esplika ba nia katak abuzu seksuál hasoru labarik sira nu'udar krime ida grave, katak abuzu seksuál ne'e iha forma barbarak, no mós katak la'ós abuzu seksuál hotu-hotu sei rezulta iha isin-rua no bebé”.

“Haree husi Sr. Lourenço Soares nia deklarasaun ba Oekusi Post bele signifika katak dalaruma nia la kompriende loloos buat saida mak ami hato'o tiha ona ba nia ka keta nia rasik ho intensaun hakarak fó informasaun falsu ba mídia iha Timor-Leste kona-ba ami no mós kona-ba serbisu ne'ebé hala'o husi JU,S Jurídico Social no ninia membru sira-nia ho intensaun atu hafoer naran-di'ak ami nian no mós husi ema hirak be fó apoiu ba ema sira ne'ebé sai vítima ba Sr. Daschbach”.

“Ami laiha sentimentu aat hasoru Lourenço Soares ba akuzasaun falsu nia halo hasoru ami. Ami mós reza ba nia. Ami hatene katak prosesu ida-ne'e difisil tebes ba ema hotu ne'ebé envolvidu”.

Molok halo públikasaun, TOP esforsu ona kontaktu sósiu JU,S, Bárbara Nazareth Oliveira hodi halo konfirmasaun kona-ba deklarasaun Lourenco Soares nian, maibé lahetan resposta. Maibé, JU,S mós klarifika katak, JU,S nunka oferese ka entrega osan ka sasán ruma ba labarik (ka sira-nia família) ka joven feto ne’ebé sai JU,S nia kliente. JU,S mós nunka halo presaun ka intimidasaun ba vítima ida hodi obriga nia deklara katak nia hetan abuzu/abuzu seksuál. Vítima sira husi kazu Topu Honis ne’ebé daudaun sai JU,S nia kliente, sira rasik ka sira nia família rasik mak, ho livre no ho vontade rasik, konta tuir saida mak akontese ba sira ka husu apoiu hosi JU,S. Ho nune’e sira asina prokurasaun atu JU,S nia advogadu sai nu’udar reprezentante legál ba sira.

Asaun hotu-hotu ne’ebé JU,S halo relasiona ho kazu ida-ne’e sempre ho koñesimentu no konsentimentu hosi vítima rasik ka sira nia família. JU,S mantein komunikasaun regulár ho família hosi kliente ne’ebé menór no ho kliente sira nebe tinan boot liu 17, nudar mekanizmu atu asegura kualidade reprezentasaun legál no tuir ezijénsia legál Lei kontra Violénsia Doméstika.

Doadór hosi Austrália ne’e husu JU,S nia apoiu atu entrega hela karta refere liuhosi meiu oinoin ba komunidade Topu Honis, inklui entrega direitamente iha liman, liu hosi Facebook messenger no liuhosi Whatsapp. JU,S distribui karta husi doador nebe hakerek ho ingles no traduz ba tetun no baikenu, besik 150 ba mane no feto sira hotu. JU,S nia funsionáriu hotuhotu inklui advogadu na’in rua ne’ebé viajen to’o Oecusse no vizita Topu Honis no komunidade lokál, envolve iha distribuisaun karta refere. Nune’e mós sósiu Bárbara Oliveira noMaria Agnes Bere ne’ebé kontaktu ho alumni iha Dili no fatin seluk liuhosi meiu oinoin, no hasoru sira bainhira sira rasik hakarak enkontru ho JU,S.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter