Eis PM Japaun Shinzo Abe mate ona hafoin hetan tiru iha kampaña ida

DILI (TOP) – Eis Primeiru-Ministru Shinzo Abe nu’udar lider antigu liu iha Japaun iis kotu ona hafoin hetan atake tiru bainhira hala’o hela kampaña ida ba eleisaun parlamentar iha Sesta 8 Jullu 2022. Asaun asasinatu ne’e soke tebes Japaun nu’udar nasaun ne’ebé violênsia politika ladun akontese no ninia sistema kontrola arma mós rigorozu tebes.

Atirador loke tiru kontra Abe (67) husi kotuk bainhira eis primeiru-ministru ne’e ko’alia hela ho povu sira iha illa trânzitu iha sidade Naran. Media Japaun informa katak katak kilat ne’e hare hanesan arma caseira (senjata rakitan).

“Atake ne’e nu’udar aktu brutalidade ne’ebé akontese durante eleisaun – baze ida ba ita nia demokrasia – no absolutamente labele hetan perdaun”, katak Primeiru-Ministru Japaun Fumio Kishida ne’ebé The Oe-Kusi Post (TOP) asesu husi reportazen ajensia notisioza REUTERS.

Kazu tiru lider Japaun ne’e foin akontese ba ba dala uluk desde esforsu golpe iha tinan 1936 bainhira lider balun inklui oho tiha eis primeiru-ministru nain-rua.

Hafoin hetan tiru, evakua kedas ba hospital, maibé médiku sira la konsege salva eis Primeiru-Ministru Abe ne’e tanba cardiorrespiratória no lahatudu sinal vital. Nune’e, nia iis kotu total iha oras tuku 17h03 (0803 GMT), kuaje oras lima resin hafoin hetan tiru.

Shinzo Abe monu latan iha rai hafoin hetan tiru./Net.

Profesor Hidetada Fukushima husi Medical University Hospital ne’ebé responsavel ba tratamentu eis PM Shinzo Abe ne’e liu husi konferensia ba imprensa katak, durante tratamentu oras 4 nia laran, Abe konsege simu doasaun ran hamutuk unidade 100, maibé lakonsege salva. Nia ran menus tanba kanek kuak klean ida iha nia fuan parte sorin loos.

Parte polisia hateten, sira deskonfia mane ida ho tinan 41 mak tiru no konsege ka’er tiha ona. Televizaun NHK sita suspeitu ne’ebé identifikadu nu’udar Tetsuya Yamagami ne’ebé hateten ba polisia katak nia la satisfas ho Abe no hakarak atu oho tiha. Suspeitu deklara ba polisia katak, nia halo ona material explosive balun no arma caseira iha tempu hirak liuba, reportazen TV NHK.

Abe halo diskursu iha kampaña iha estasaun komboiu (trem) ida bainhira rona kilat tarutu dala rua. Autoridade seguransa ikus mai ka’er kedas ema ida.

“Kilat tarutu lian maka’as no ahi suar mós sa”, katak negosiante Makoto Ichikawa ne’ebé fa’an sasan iha fatin akontesimentu.

“Tiru dahuluk, laiha ida mak hatene saida mak akontese, maibé hafoin tiru daruak nian saida mak mosu ha’u hare hanesan polisia espesial atua hela ema ne’e.”

Ajensia notisioza Kyodo públika Abe nia foto ida hatais faru mutin ne’ebé latan hela iha dalan besik moru ida ho ran sulin sai. Ema barak halai ba hobur, iha ema ida kumu hela Abe nia hirus matan.

Autoridade seguransa Japaun hahu ka'er ona suspeitu ba kazu ne'e./Net.

Liu tiha oras balun de’it, komunidade sira mós lori ai-funan ba tau iha fatin ne’ebé Abe hetan tiru ne’e.

Politiku senior Japaun ne’e hetan seguransa maka’as ho kilat, maibé dalaruma besik liu ba povu liliu iha tempu kampaña politika ne’e bainhira hato’o diskursu iha dalan ninin sira sempre ka’er liman ho ema sira ne’ebé liu husi dalan ne’e.

Violênsia politika iha Japaun ladun akontese bara. Iha tinan 2007, administrador sidade Nagasaki hetan tiru no oho husi gangster Yakuza. Xefe Partidu Sosialista Japaun hetan oho husi joven direita ho katana Samurai bainhira hato’o hela diskursu iha tinan 1960. Atake mós lider politika balun, maibé la hetan kanek.

Polisia deklara suspeitu ne’ebé tiru Abe ne’e ema husi Naran. Reportazen media sira katak, suspeitu ne’e uluk serbisu iha militar Japaun durante tinan tolu to’o tinan 2005.

Abe assume kargu Primeiru-Ministru dala rua tutuir malu, no rezigna aan iha tinan 2020 ho rajaun kondisaun saúde mak ladun di’ak. Maibé, nia nafatin domina Partidu Liberal Demokratiku ne’ebé oras ne’e ukun hela.

Primeiru-Ministru Japaun Fumio Kishida./Net.

Kishida ne’ebé hahu hetan poder iha tinan kotuk iha esperansa atu uja eleisaun ne’e atu sai husi Abe nia lalatak no define ninia kargu nu’udar primeiru-ministru, katak analista balun. Kishida ikus mai suspende tiha nia kampaña eleisaun parlamentar hafoin akontese tiru Abe. Partidu politika hotu iha Japaun kondena maka’as aktu brutalidade ne’e.

‘Triste tebes’

Estadus Unidus Amerika (EUA) nia Sekretadu Estadu Antony Blinken temi asasinatu Abe ne’e “sokadu” no “profundamente perturba” no konsidera Abe nu’udar lider ho vizaun boot.

EUA nu’udar aliadu importante ho Japaun.

Mensajen hanesan no simpatia sulin husi mundu tomak hafoin rona notisia Abe mate, inklui mai husi nasaun viziñu sira hanesan Taiwan, Xina, no Russia no husi Azia tomak, Europa, no EUA.

Osan Yen sa’e no indise Nikkei Japaun (.N225) monu kedas iha notisia asasinatu.

Abe koñesidu ho nia politika "Abenomics" kona-ba fleksivilizasaun monetaria agresiva no gastus fiskais.

Nia mós suporta gastus ba área defeza ne’ebé durante tinan hirak nia laran menus no haforsa no haluan forsa militar hodi projeta forsa iha rai-liur.

Evakua Shinzo Abe ho helikopter ba hospital./Net.

Iha mudansa istoriku iha tinan 2014, ninia governasaun reinterpreta konstituisaun pasifika hafoin funu hodi posibilita (permite) forsa Japaun sira bele funu iha rai-liur bad ala uluk desde funu mundial daruak.

Tinan tuir mai, lezislasaun hotu ho proibisaun exerse direitu lezitima defeza koletiva, ka defenda nasaun amigu ne’ebé hetan atake.

Abe, oinsa mós, la konsege atinje nia objetivu atu halo revizaun ba konstituisaun Japaun ne’ebé halo husi EUA ho hakerek Forsa Auto-Defeza nu’udar militar Japaun sira koñese, iha pasfista artigu 9.

Abe hahu assume kargu nu’udar primeiru-ministru Japaun nian iha tinan 2006 ho idade joven liu desde funu mundial daruak. Assume kargu ne’e foin liu tinan ida, interonpe itoan ho skandalu politika, eleitor sira hirus tanba lakon sira nia rejistu pensaun, no lakon eleisaun ba nia partidu atu hetan poder, Abe ikus mai rezigna aan ho razaun nia kondisaun saúde mak la di’ak.

Nia assume hikas kargu primeiru-ministru iha tinan 2012.

Abe mai husi familia politiku ne’ebé riku inklui nia aman uluk nu’udar Ministru Negósiu Estranjeiru no nia avô ida uluk nu’udar primeiru-ministru.

Ajensia sira.

The Oekusi Post
Author: The Oekusi PostWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
www.OeKusiPost.com nu’udar plataforma media online iha Oe-Kusi Ambeno, Timor-Leste ne’ebé aprezenta notísia iha área oioin iha teritóriu nasionál. Rua. Numbei, Oe-Kusi Ambeno Mobile: +670 7723 4114 Email: info (at) OeKusiPost.com

Online Counter