CEBU (TOP) - Simeira Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku ka The Association of Southeast Asian Nations (ASEAN) ba dala-48 ho tema “Navega Ita-nia Futuru, Hamutuk” konsentra liu ba kontinua hametin liu-tan estabilidade entre nasaun membru sira, no produz mós prioridade urjente tolu hodi satan konsekuensia turbulensia global entre nasaun poderozu sira iha mundu.
Prezidente Filipina Ferdinand R. Marcos Jr. husu ba koordenasaun rejionál ne'ebé maka'as liu no implementasaun efetivu ba planu asaun sira hosi nasaun-membru 11 hosi Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku nian (ASEAN) hodi prepara di'ak liután ba risku globál sira ne'ebé mosu.
Líder filipinu halo apelu ne'e bainhira nia loke Retiru Simeira ASEAN nian ba dala 48 iha Mactan Expo, iha Cebu, iha loron-sesta ne'e.
"Ita halibur iha tempu inserteza nian - tempu no eventu sira ne'ebé dook liu ita-nia rejiaun fó hanoin fali mai ita kona-ba oinsá ita iha ligasaun kle'an," Prezidente Filipina Ferdinand R. Marcos Jr hato’o deklarasaun ne’e liu husi Konferensia ba Imprensa sira iha Sentru Mídia Internasionál (Iinternational Media Center) iha Muzeu Mundiál Mactan iha Sidade Lapu-Lapu, Cebu, Filipina iha loron Sesta, 08 Maiu 2026.
Prezidente Marcos hatete, hodi nota katak laiha nasaun ida mak izoladu husi efeitu sira konflitu no instabilidade nian ne'ebé akontese iha fatin sira seluk iha mundu ne’e.
Xefe Estadu Filipina ne’e alerta katak, iha mundu ida ne'ebé interligadu ba beibeik, interrupsaun sira iha rejiaun ida bele espalla lalais iha kadeia fornesimentu sira, merkadu finanseiru, no moris loroloron ema nian iha rejiaun Sudeste Aziátiku ne’e.
Prezidente sita interupsaun sira fornesimentu mina-rai nian foin lalais ne'e hanesan ezemplu ida kona-ba oinsá xoke esternu sira bele hamosu efeitu domino ida iha ekonomia sira hotu, hodi afeta operasaun negósiu sira, empregu, no moris uma-kain nian.
"Enkuantu impaktu bele diferente husi nasaun ida ba nasaun seluk iha ASEAN agora daudaun, laiha negasaun katak interupsaun ida-ne'e sei iha impaktu ba futuru," nia hatete.
"Maske tensaun sira menus iha tempu ruma, estragu ba infraestrutura krítiku, sistema vital sira, no konfiansa iha jerál sei kontinua sente iha tinan hirak tuirmai."
Prezidente Marcos hatutan katak, risku sira hanesan ne'e antisipa ona iha ASEAN 2045: Ita-nia Futuru Fahe, ne'ebé identifika rivalidade podér boot sira, interupsaun sira iha kadeia fornesimentu nian, no kestaun sira seguransa rekursu hanesan dezafiu xave sira ne'ebé rejiaun hasoru.
Prezidente Simeira ASEAN 2026 ne’e hateten, iha fulan rua ikus ne'e de'it, folin mina-rai ne'ebé sa'e tanba konflitu Médiu Oriente nian dudu kustu sasán báziku sira no tau nasaun membru ASEAN sira iha perigu iha mundu tomak.
“Iha duni kontestu ida-ne'e mak Simeira ASEAN ba dala 48 konvoka - no katak unidade no sentralidade ASEAN nian importante liu, liuliu iha tempu sira hanesan ne'e,” Prezidente Marcos afirma.
Nia dehan horisehik, Kinta, 07 Maiu 2026, Filipina sai uma-na’in ba Simeira Espesiál Área Kresimentu ASEAN Orientál Brunei-Indonézia-Malázia Filipina (BIMP-EAGA). Líder sira adota Vizaun BIMP-EAGA 2035, hodi estabelese ajenda tinan sanulu nian iha konetividade, seguransa ai-han no enerjia, transformasaun dijitál, no dezenvolvimentu sustentável.
“Ami mós diskute kona-ba arranju konkretu sira kona-ba kombustível no ai-han, no inisiativa sira atu avansa enerjia renovável iha ami nia sub-rejiaun tomak. Ohin, Líder sira ASEAN nian konvoka iha ne'e iha Cebu ba Simeira loloos”.
Prioridade urjente tolu (3), ne'ebé iha relasaun ba malu ne’ebé anunsia iha Simeira ASEAN 2026 mak hanesan;
- Seguransa no Reziliénsia Enerjétika Rejionál. Líder sira konkorda kona-ba importánsiahusi kadeia fornesimentu enerjia ne'ebé estável no konfiável, interkonetividade enerjétika ne'ebé boot liu, no diversifikasaun aselera ba fonte renovável no alternativa, ne'ebé aliña ho ami nia kompromisu klimátiku sira ba tempu naruk no dezeña atu hamenus dependénsia ba merkadu esternu sira ne'ebé volátil.
Agora eskada konkretu rua maka destaka;
Primeiru, ami husu ratifikasaun lalais ba Akordu Kuadru ASEAN kona-ba Seguransa Petrolífera (APSA), ne’ebé garante apoiu mútuo entre Estadu-membru sira durante falta fornesimentu.
Segundu, ami dudu ba operasionalizasaun Rede Enerjia ASEAN nian—liga rede eletrisidade sira hosi Estadu-membru sanulu-resin-ida hotu-hotu hodi permite komérsiu enerjia transfronteirisu, apoia integrasaun renovável, no fornese eletrisidade ne'ebé baratu liu ba ema millaun 700 resin.
- Seguransa Ai-han.
Folin enerjia ne'ebé sa'e, rota sira ró nian ne'ebé ladún di'ak, no kustu adubu nian ne'ebé sa'e maka'as maka halo família sira iha rejiaun tomak laran-taridu. Líder sira konkorda atu mantein sasán esensiál sira iha movimentu, mantein merkadu sira ne'ebé nakloke no previzível, hametin komérsiu intra-ASEAN, no reforsa mekanizmu seguransa ai-han rejionál sira.
Ida-ne'e signifika harii kadeia fornesimentu sira ne'ebé reziliente liu, apoia agri-MSME sira no agrikultór ki'ik sira, promove agrikultura intelijente ba klima, no reforsa sistema rezerva ai-han sira ne'ebé lidera hosi ASEAN.
“Ami mós husu atu ratifika lalais Akordu Komérsiu Sasán ASEAN nian (ATIGA) ne'ebé atualizadu, ne'ebé moderniza komérsiu rejionál, halakon barreira sira la'ós-tarifa nian, no harii iha ATIGA nia realizasaun markante hodi halo ASEAN virtualmente livre husi tarifa, ho besik 99% husi produtu sira ne'ebé livre ona husi taxa. Kritikamente, ninia provizaun krize nian garante katak sasán esensiál sira kontinua suli durante emerjénsia”.
- Seguransa ba sidadaunASEANnian iha rai-liur.
Ba Filipina, ida-ne'e sai nafatin prioridade ida ne'ebé importante tebes. Filipinu millaun resin hela no serbisu iha rai-li'ur—iha ró, kuidadu saúde, konstrusaun, no setór sira seluk ne'ebé vulneravel ba interupsaun globál sira.
ASEAN konkorda atu serbisu hamutuk besik liután liuhosi koordenasaun ne'ebé lalais liután, fahe informasaun ne'ebé aselera, kooperasaun ne'ebé metin liután ho governu uma-na'in sira, no apoiu oportunu ba sidadaun sira ASEAN nian ne'ebé karik presiza asisténsia urjente, evakuasaun, no/ka repatriasaun.
Iha prioridade tolu ne’e hotu, ASEAN konkorda katak ita-nia resposta tenke sentradu nafatin iha ema.
Ami mós rekoñese papél inovasaun nian:
Artifcial Inteligence no ferramenta dijitál sira bele hadi'a previzaun enerjia nian, monitorizasaun sistema ai-han nian, no prestasaun protesaun (sosiál) nian—desde sira metin nafatin iha julgamentu umanu, responsabilizasaun, no padraun globál sira.
Iha Sesaun Plenária nian mós, simu ho laran-haksolok apoiu husi Prezidente Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB), Masato Kanda, ba ASEAN, inklui liuhusi programa sira iha konetividade rejionál, merkadu kapitál, prontidaun AI, seguransa enerjétika, seguransa ai-han, ekonomia azul, protesaun sosiál, no saúde.
“Ami hein atu hasa'e ami nia kooperasaun ho ADB liuhosi nia apoiu ne'ebé planeadu ba inisiativa boot sira ASEAN nian hanesan Rede Enerjia ASEAN nian, Inisiativa Merkadu Kapitál sira ASEAN nian, prontidaun AI, ekonomia azul, no mota sira ne'ebé reziliente”.
“Nune'e mós, ami agradese ba Prezidente Institutu Peskiza Ekonómiku ba ASEAN no Ázia Leste (ERIA), Tetsuya Watanabe, tanba fó informasaun ba ami nia Ministru Negósiu Estranjeiru no Ekonómiku ASEAN nian kona-ba estudu proposta ERIA nian ba estoke petróleu rejionál, ne'ebé mak Filipina apoia maka'as”.
Akompañamentu husi estudu ida-ne'e ba rekomendasaun polítika konkreta sira sei fornese oportunidade seluk atu hametin seguransa enerjétika iha rejiaun ne’e.
Ho assuntu sira iha leten, ami hasai Deklarasaun Líder ASEAN nian kona-ba Resposta ba Krize Médiu Oriente, ne’ebé trasa medida prátika sira ba resposta koletiva ASEAN nian ba situasaun no estabelese fundasaun ba resposta rejionál koordenada ida ba krize sira iha futuru.
Rezultadu signifikativu seluk mak adosaun Protokolu Cebu nian hodi Altera Karta Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku nian.
Ida-ne'e marka alterasaun dahuluk ba Karta ASEAN nian dezde 2007. Ida-ne'e hanesan marku importante ida la'ós de'it ba Timor-Leste nia integrasaun tomak iha ASEAN, maibé mós ba ASEAN nia evolusaun kontinua nu'udar komunidade rejionál ida ne'ebé forte no inkluzivu liu.
“Ami mós rekoñese serbisu no progresu ne'ebé luan iha Pilar Komunidade Polítiku-Seguransa, Ekonómiku, no Sosio-Kulturál, bainhira ami hahú tinan dahuluk implementasaun Vizaun Komunidade ASEAN 2045, ne'ebé estabelese diresaun ba ASEAN ba dékada rua tuirmai nu'udar episentru kreximentu iha Indo-Pasífiku”.
Liután, nasaun membru ASEAN sira mós adota dokumentu xave oioin ne'ebé sei reforsa kooperasaun iha área krítiku sira, hanesan;
- Deklarasaun líder ASEAN nian kona-ba Kooperasaun Marítima, ne’ebé buka atu reafirma kompromisu koletivu ASEAN nian atu hametin kooperasaun marítima no destaka natureza multi-dimensionál husi kestaun marítima sira. Deklarasaun ne’e inklui mós proposta ba estabelesimentu Sentru Marítimu ASEAN nian iha Filipina.

- Deklarasaun ASEAN kona-ba Hakbiit Juventude iha Asaun Klimátika no Reziliénsia ba Dezastre. Ida-ne’e rekoñese katak foin-sa’e sira tenke halo parte oinsá ita prepara ba risku no dezastre klimátiku sira, tanba ida-ne’e mak futuru ne’ebé sira sei hetan eransa.
- Deklarasaun líder ASEAN nian kona-ba Konverjénsia ASEAN nian kona-ba Resposta ba Dezastre: Enkuadramentu Protokolu Estratéjiku ASEAN nian ba Transformasaun Emerjénsia no Abranjente (ASPECT). Ida-ne'e hametin koordenasaun rejionál durante emerjénsia sira.
Iha Retiru ne’ebé ita foin remata, ita iha troka hanoin ida ne’ebé sinseru kona-ba asuntu rejionál no internasionál sira, partikularmente kapasidade ASEAN nian atu jere no mitiga impaktu sira husi disrupsaun fornesimentu mina-rai no volatilidade folin, no mós lisaun sira ne’ebé aprende husi krize foin lalais ne’e.
“Ami nia diskusaun sira hatudu momoos katak ASEAN labele reajen de'it ba krize sira. Ita tenke antisipa, prepara, koordena, no atua hamutuk”.
Ita tenke maksimiza mekanizmu sira ne’ebé eziste lidera husi ASEAN, ita tenke hametin ita-nia instituisaun sira, ita tenke aprofunda kooperasaun ho ita-nia parseiru sira tuir Karta ASEAN nian, Karta Nasoins Unidas nian, Konvensaun Nasoins Unidas nian 1982 kona-ba Direitu Tasi nian (UNCLOS), Tratadu Amizade no Kooperasaun iha Sudeste Aziátiku, no prinsípiu lei internasionál sira.
Ohin, ita halo progresu importante hodi halibur líder ASEAN sira nian hamutuk bainhira mundu hasoru inserteza globál no volatilidade ekonómika ne'ebé kle'an. Maibé, klaru katak serbisu ne'e sei dook husi hotu. Entaun iha loron hirak tuir mai, ami sei kontinua ho ami nia buka ne'ebé la para atu hadi'a família sira ASEAN nian nia moris no trasa futuru ida ne'ebé pasífiku, prósperu, no sentradu iha ema.
Prezidente Filipina, hato'o nia apresiasaun ba Estadu-membru ASEAN hotu-hotu ba sira nia konfiansa, apoiu, no sira nia partisipasaun ne'ebé konstrutivu tebes.
"Ami mós agradese ba Sekretariadu ASEAN, ami nia parseiru sira, no sira hotu ne’ebé servisu maka’as hodi garante susesu ba Simeira ASEAN ba dala 48 no Enkontru sira ne’ebé iha relasaun".

