[Intervista] RAEOA Prepara Ona Fatin Akollimentu 4

[Intervista] RAEOA Prepara Ona Fatin Akollimentu 4

Oekusipost.com Dili – Rai-ketan, Oe-Kusi Ambeno ne’ebé haleu husi teritóriu Indonézia parte lorosa’e iha risku boot ba pandemia propagasaun Coronavirus Disease 2019 (CorVid-19), maibé autoridade Rejiaun Administrativu Espesial Oe-Kusi Ambeno (RAEOA) halo tiha ona preparasaun balun hodi satan netik virus ne’e atu labele da’et no moris buras iha rai ketan ne’e.

Jornalista Oe-Kusi Post, Raimundos Oki konsege halo intervista exklusivu ida ho Xefe Gabinete Interinu Prezidente Autoridade ba RAEOA, Agustinho Caet iha Farol-Dili, Segunda, 30 Marsu 2020. 

The Oe-Kusi Post (TOP): Oinsa Preparasaun Rejiaun Administrativu Espesial Oe-Kusi Ambeno (RAEOA) ba Luta Hasoru Coronavirus Disease 2019 (CorVid-19)?

Agustinho Caet: Ita hatene katak no governu no Estadu hasai ona regra kona-bá Estadu emerjénsia hodi limita movimentu ema no sasan sira ne’e nu’udar meiu ida hodi halo prevensaun ba CorVid-19. Kona-bá Oe-Kusi Ambeno, ami mós kumpri nu’udar autoridade rejiaun nian ne’ebé ita mós submete ba iha governu sentral, ita mós aplika medida ne’ebé hanesan, no agora dadauk ita prepara hela ita nia ekipa, ekipa estabelese tiha ona. Ita bolu dehan katak Brigada Soke ba prevensaun ba CorVid-19, no ekipa ne’e nia papel prinsipal mak atu halo sosializasaun ba ita nia komunidade sira kona-bá virus ne’e, no oinsa mak atu bele halo prevensaun.

Iha mós despaisu ida ne’ebé hasai husi Prezidente Autoridade (PA) hodi bele kria ekipa ne’e, no ekipa ne’e kompostu husi entidade sira hotu ne’ebé lidera husi Saúde Rejional depois mós hetan apoiu mazimu husi ita nia entidade sira seluk hanesan Alfándega, Unidade Polisia Fronteira (UPF), Kuarantena, xefe suku 18, no mós jestor sira iha postu-administrasaun ha’at (4), sosiedade sivil, media no igreja.

PA hala’o tiha ona enkontru ba dahuluk ho sira, esplika kona-bá sira nia papel . Enkontru ne’e hetan partisipasaun kuaje ema nain 90 ne’ebé mak tama iha ekipa Brigada Soke ne’e. 

TOP: Saida mak agora halo dadauk iha Oe-Kusi Ambeno?

Agustinho Caet: Ita halo prepasaun hodi simu ita nia komunidade sira ne’ebé maioria estudante, no agora dadauk hakarak fila husi provinsia sira balun iha Indonézia hanesan Jogjakarta, Surabaya, Kupang, Bali ne’ebé sira hakarak fila mai ita nia rai, entaun autoridade prepara hela meiu sira atu bele kontribui ba prevensaun ida ne’e, ita prepara ba sentru ha’at (4), ita la uja lia-fuan kuarante, ita evita ida ne’e, tanba se la’e mosu konotasaun negativu, entaun ita hili termu ida, ita bolu dehan Sentru Akollimentu. Ne’ebé iha ne’eba, iha Sentru Akollimentu ne’e nia funsaun hanesan kuarantena para bele ita observa, lori ema sira mai iha fatin ida ne’e, ita observa sira durante loron 14 hodi ita hare karik mosu sintoma ruma ka la’e. Tanba ne’e mak ita iha ne’eba, ita estabelese tiha ona. Iha Sentru Akollimentunúmeru dahuluk mak iha Hotel-Lifau, no agora akomoda ona ita nia estudante sira ho ita nia komunidade sira ne’ebé foin mak fila husi rai-liur kuaje nain 27, no Sentru Akollimentu númeru daruak mak iha eis Sekretariu Rejional sira nia edifisiu iha Fulolo hamutuk edifisiu hitu (7), tanba ida ne’e propriedade Estadu, autoriedade nian, entaun tenke uja hodi bele halo tratamentu ba ita nia ema sira. Sentru Akollimentu número datolu nian mak iha Hotel Cinco de Estrela (Hotel Fitun Lima) iha Oel-Upun kuaje estudante nain 20 mak iha hotel ne’e ona. Hanesan ita hatene katak, kuaje lorloron ita simu ita bele simu to’o ema nain 10 husi rai-liur. 

TOP: Saida Mak Autoridade Oferese ba Ema Sira Ne’e?

Agustinho Caet: Alem de, alojamentu ba ema ida nian, ita mós gastus ka dispensa sira ne’e autoridade nia responsabilidade selu ba hotel ne’ebé simu ita nia estudante sira, no ita mós prepara ai-han ba sira ba dader, meudia no kalan, fornese mós pulsa telemovél ba sira hodi bele halo komunikasaun ho sira-nia familia sira, ida ne’e mak ita halo, no ita kontinua simu sira. Ita mós iha Sentru Tranzitu tau iha Klinika Internasional ba Kurasaun ho nia funsaun mak kuandu prova médiku hatudu iha sintoma ruma, bele tau iha fatin ne’e hodi kontinua halo investigasaun mak médiku sira dehan ne’e positivu ba moras virus corona, entaun ita tenke transporta mai iha Dili, tanba izolamentu halo iha Dili, no ita mós ko’alia ona ho Ministériu Saúde atu bele disponibiliza aviaun MAF ne’ebé baibain tula pasiente, atu bele tula pasiente virus corona husi Oe-Kusi Ambeno hodi mai halo tratamentu no izolamentu iha Dili. Ami mós iha ona diskusaun ida katak, ita mós presija prepara alternativa ida seluk, karik aviaun ne’e la semo, ita mós tenke prepara fatin izolamentu iha Oe-Kusi Ambeno. Tanba ne’e mak agora ami sei tenta ko’alia hela ho entidade sira seluk, liliu ho Primeiru-Ministru rasik informa situasaun ne’e. Autoridade mós hanoin ona hodi hare povu Ambeno nia nesesidade báziku sira durante periodu Estadu emerjénsia ida ne’e. 

TOP: Fahe Pulsa Telemovél ba Estudante Sira ho Nia Mekanizmu Oinsa?

Agustinho Caet: Nia mekanizmu ne’e mak ita identifika sira, ita iha dadus depois autoridade ba sosa pulsa iha loja sira no fahe ba sira hodi bele komunika ho sira-nia familia sira. 

TOP: To’o Agora Ema Nain Hira Mak Iha Fatin Akonselamentu Sira?

Agustinho Caet: Horseik ita simu informasaun besik 40, maibé agora sira dehan ema nain 8 mak foin tama tan husi fronteira Oe-Silo (Bobometo), ne’ebé ita bele dehan 48, no besik 27 iha Sentru Akollimentu númeru dahuluk iha Hotel-Lifau, no sira seluk iha Hotel Fitun Lima iha Oel-Upun. 

TOP: Ita Garante Katak Ekipamentu Sira Sufisiente Hodi Bele Deteta Moras Ne’e?

Agustinho Caet: Iha ekipamentu kuandu ami husi ne’eba, orientasaun husi Prezidene Autoridade, ha’u rasik ba koordena ho Organizasaun Mundial ba Saúde (OMS), to’o ne’eba sira hatete katak, ekipamentu sira koloka ona ba iha SAMES, Servisu Autónoma Medikamentu no Ekipamentu Saúde. No konsege hetan ekipamentu balun hanesan protesaun, luvas, máskara ho sira seluk tan ne’ebé sira fó ba Oe-Kusi Ambeno, no agora ita bele dehan sei sufisiente, maibé ita presija agora mak tenke aumenta tan teste temperatura nian, tanba iha Oe-Kusi Ambeno iha rua ka tolu, maibé ita presija aumenta tan, tanba presija atu monta tan ida iha ponte kais (portu) Iwao Kitahara iha Mahata, tanba ema tama-sai husi ro entaun, presija teste temperatura ida iha ne’eba. Ami hato’o ona pedidu ida ba iha Ministériu Saúde no OMS hodi bele apoiu ita. 

TOP: Mosu Ona Suspeitu CorVid-19 Iha Oe-Kusi Ambeno?

Agustinho Caet: Seidauk, to’o agora seidauk. Ita seidauk hetan relatóriu kona-bá ida ne’e, ita kontinua monitoriza ita nia ekipa saúde sira, no sira dehan sira nia kondisaun saúde ne’e normal. Ita kontinua halo teste, kada loron sira teste sira nia temperatura, monitoriza bebeik, maibé ita seidauk simu relatóriu kona-bá karik ema ruma hetan sintoma ruma husi moras ida ne’e. 

TOP: Presu (folin) kada kuartu hotel sira Iha Oe-Kusi Ambeno Hamutuk?

Agustinho Caet: Kona-bá selu, ita só selu de’it ba iha Sentru Akollimentu númeru dahuluk mak iha Hotel-Lifau, Sentru Akollimentu númeru daruak no datolu ne’e ita la selu ida, tanba ne’e propriedade autoridade nian. Ami halo kontratu ho nain ba hotel ne’e, ita selu kuaje dolar atus tolu ($ 300) kada fulan. Ne’ebé ita halo kontratu ho ida ne’e, hakarak dehan katak, se $ 300 kada fulan ne’e katak, kalan ida selu $ 10 ba kada kuartu, kada kuartu mós ema ida de’it mak toba iha laran. No ami iha ne’eba, iha fatin ne’e ami hakarak ema ida okupa kuartu ida. Maske iha kuartu laran ne’e iha kama rua, maibé ami lakohi. Ami hakarak ne’e ema ida okupa kuartu ida. Ita labele kahur, tanba ita lahatene moras ne’e. Autoridade halo kontratu ho nain ba hotel ne’e hodi depois bele halo prosesu pagamentu ba sira. Ami verifika ona hotel ne’e iha fasilidade di’ak, no kompletu. Hotel ne’e kuaje ema nain 27 mak hela iha ne’e.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

[Intervista] RAEOA Prepara Ona Fatin Akollimentu 4
Watch the video

Oekusipost.com Dili – Rai-ketan, Oe-Kusi Ambeno ne’ebé haleu husi teritóriu Indonézia parte lorosa’e iha risku boot ba pandemia propagasaun Coronavirus Disease 2019 (CorVid-19), maibé autoridade Rejiaun Administrativu Espesial Oe-Kusi Ambeno (RAEOA) halo tiha ona preparasaun balun hodi satan netik virus ne’e atu labele da’et no moris buras iha rai ketan ne’e.

Jornalista Oe-Kusi Post, Raimundos Oki konsege halo intervista exklusivu ida ho Xefe Gabinete Interinu Prezidente Autoridade ba RAEOA, Agustinho Caet iha Farol-Dili, Segunda, 30 Marsu 2020. 

The Oe-Kusi Post (TOP): Oinsa Preparasaun Rejiaun Administrativu Espesial Oe-Kusi Ambeno (RAEOA) ba Luta Hasoru Coronavirus Disease 2019 (CorVid-19)?

Agustinho Caet: Ita hatene katak no governu no Estadu hasai ona regra kona-bá Estadu emerjénsia hodi limita movimentu ema no sasan sira ne’e nu’udar meiu ida hodi halo prevensaun ba CorVid-19. Kona-bá Oe-Kusi Ambeno, ami mós kumpri nu’udar autoridade rejiaun nian ne’ebé ita mós submete ba iha governu sentral, ita mós aplika medida ne’ebé hanesan, no agora dadauk ita prepara hela ita nia ekipa, ekipa estabelese tiha ona. Ita bolu dehan katak Brigada Soke ba prevensaun ba CorVid-19, no ekipa ne’e nia papel prinsipal mak atu halo sosializasaun ba ita nia komunidade sira kona-bá virus ne’e, no oinsa mak atu bele halo prevensaun.

Iha mós despaisu ida ne’ebé hasai husi Prezidente Autoridade (PA) hodi bele kria ekipa ne’e, no ekipa ne’e kompostu husi entidade sira hotu ne’ebé lidera husi Saúde Rejional depois mós hetan apoiu mazimu husi ita nia entidade sira seluk hanesan Alfándega, Unidade Polisia Fronteira (UPF), Kuarantena, xefe suku 18, no mós jestor sira iha postu-administrasaun ha’at (4), sosiedade sivil, media no igreja.

PA hala’o tiha ona enkontru ba dahuluk ho sira, esplika kona-bá sira nia papel . Enkontru ne’e hetan partisipasaun kuaje ema nain 90 ne’ebé mak tama iha ekipa Brigada Soke ne’e. 

TOP: Saida mak agora halo dadauk iha Oe-Kusi Ambeno?

Agustinho Caet: Ita halo prepasaun hodi simu ita nia komunidade sira ne’ebé maioria estudante, no agora dadauk hakarak fila husi provinsia sira balun iha Indonézia hanesan Jogjakarta, Surabaya, Kupang, Bali ne’ebé sira hakarak fila mai ita nia rai, entaun autoridade prepara hela meiu sira atu bele kontribui ba prevensaun ida ne’e, ita prepara ba sentru ha’at (4), ita la uja lia-fuan kuarante, ita evita ida ne’e, tanba se la’e mosu konotasaun negativu, entaun ita hili termu ida, ita bolu dehan Sentru Akollimentu. Ne’ebé iha ne’eba, iha Sentru Akollimentu ne’e nia funsaun hanesan kuarantena para bele ita observa, lori ema sira mai iha fatin ida ne’e, ita observa sira durante loron 14 hodi ita hare karik mosu sintoma ruma ka la’e. Tanba ne’e mak ita iha ne’eba, ita estabelese tiha ona. Iha Sentru Akollimentunúmeru dahuluk mak iha Hotel-Lifau, no agora akomoda ona ita nia estudante sira ho ita nia komunidade sira ne’ebé foin mak fila husi rai-liur kuaje nain 27, no Sentru Akollimentu númeru daruak mak iha eis Sekretariu Rejional sira nia edifisiu iha Fulolo hamutuk edifisiu hitu (7), tanba ida ne’e propriedade Estadu, autoriedade nian, entaun tenke uja hodi bele halo tratamentu ba ita nia ema sira. Sentru Akollimentu número datolu nian mak iha Hotel Cinco de Estrela (Hotel Fitun Lima) iha Oel-Upun kuaje estudante nain 20 mak iha hotel ne’e ona. Hanesan ita hatene katak, kuaje lorloron ita simu ita bele simu to’o ema nain 10 husi rai-liur. 

TOP: Saida Mak Autoridade Oferese ba Ema Sira Ne’e?

Agustinho Caet: Alem de, alojamentu ba ema ida nian, ita mós gastus ka dispensa sira ne’e autoridade nia responsabilidade selu ba hotel ne’ebé simu ita nia estudante sira, no ita mós prepara ai-han ba sira ba dader, meudia no kalan, fornese mós pulsa telemovél ba sira hodi bele halo komunikasaun ho sira-nia familia sira, ida ne’e mak ita halo, no ita kontinua simu sira. Ita mós iha Sentru Tranzitu tau iha Klinika Internasional ba Kurasaun ho nia funsaun mak kuandu prova médiku hatudu iha sintoma ruma, bele tau iha fatin ne’e hodi kontinua halo investigasaun mak médiku sira dehan ne’e positivu ba moras virus corona, entaun ita tenke transporta mai iha Dili, tanba izolamentu halo iha Dili, no ita mós ko’alia ona ho Ministériu Saúde atu bele disponibiliza aviaun MAF ne’ebé baibain tula pasiente, atu bele tula pasiente virus corona husi Oe-Kusi Ambeno hodi mai halo tratamentu no izolamentu iha Dili. Ami mós iha ona diskusaun ida katak, ita mós presija prepara alternativa ida seluk, karik aviaun ne’e la semo, ita mós tenke prepara fatin izolamentu iha Oe-Kusi Ambeno. Tanba ne’e mak agora ami sei tenta ko’alia hela ho entidade sira seluk, liliu ho Primeiru-Ministru rasik informa situasaun ne’e. Autoridade mós hanoin ona hodi hare povu Ambeno nia nesesidade báziku sira durante periodu Estadu emerjénsia ida ne’e. 

TOP: Fahe Pulsa Telemovél ba Estudante Sira ho Nia Mekanizmu Oinsa?

Agustinho Caet: Nia mekanizmu ne’e mak ita identifika sira, ita iha dadus depois autoridade ba sosa pulsa iha loja sira no fahe ba sira hodi bele komunika ho sira-nia familia sira. 

TOP: To’o Agora Ema Nain Hira Mak Iha Fatin Akonselamentu Sira?

Agustinho Caet: Horseik ita simu informasaun besik 40, maibé agora sira dehan ema nain 8 mak foin tama tan husi fronteira Oe-Silo (Bobometo), ne’ebé ita bele dehan 48, no besik 27 iha Sentru Akollimentu númeru dahuluk iha Hotel-Lifau, no sira seluk iha Hotel Fitun Lima iha Oel-Upun. 

TOP: Ita Garante Katak Ekipamentu Sira Sufisiente Hodi Bele Deteta Moras Ne’e?

Agustinho Caet: Iha ekipamentu kuandu ami husi ne’eba, orientasaun husi Prezidene Autoridade, ha’u rasik ba koordena ho Organizasaun Mundial ba Saúde (OMS), to’o ne’eba sira hatete katak, ekipamentu sira koloka ona ba iha SAMES, Servisu Autónoma Medikamentu no Ekipamentu Saúde. No konsege hetan ekipamentu balun hanesan protesaun, luvas, máskara ho sira seluk tan ne’ebé sira fó ba Oe-Kusi Ambeno, no agora ita bele dehan sei sufisiente, maibé ita presija agora mak tenke aumenta tan teste temperatura nian, tanba iha Oe-Kusi Ambeno iha rua ka tolu, maibé ita presija aumenta tan, tanba presija atu monta tan ida iha ponte kais (portu) Iwao Kitahara iha Mahata, tanba ema tama-sai husi ro entaun, presija teste temperatura ida iha ne’eba. Ami hato’o ona pedidu ida ba iha Ministériu Saúde no OMS hodi bele apoiu ita. 

TOP: Mosu Ona Suspeitu CorVid-19 Iha Oe-Kusi Ambeno?

Agustinho Caet: Seidauk, to’o agora seidauk. Ita seidauk hetan relatóriu kona-bá ida ne’e, ita kontinua monitoriza ita nia ekipa saúde sira, no sira dehan sira nia kondisaun saúde ne’e normal. Ita kontinua halo teste, kada loron sira teste sira nia temperatura, monitoriza bebeik, maibé ita seidauk simu relatóriu kona-bá karik ema ruma hetan sintoma ruma husi moras ida ne’e. 

TOP: Presu (folin) kada kuartu hotel sira Iha Oe-Kusi Ambeno Hamutuk?

Agustinho Caet: Kona-bá selu, ita só selu de’it ba iha Sentru Akollimentu númeru dahuluk mak iha Hotel-Lifau, Sentru Akollimentu númeru daruak no datolu ne’e ita la selu ida, tanba ne’e propriedade autoridade nian. Ami halo kontratu ho nain ba hotel ne’e, ita selu kuaje dolar atus tolu ($ 300) kada fulan. Ne’ebé ita halo kontratu ho ida ne’e, hakarak dehan katak, se $ 300 kada fulan ne’e katak, kalan ida selu $ 10 ba kada kuartu, kada kuartu mós ema ida de’it mak toba iha laran. No ami iha ne’eba, iha fatin ne’e ami hakarak ema ida okupa kuartu ida. Maske iha kuartu laran ne’e iha kama rua, maibé ami lakohi. Ami hakarak ne’e ema ida okupa kuartu ida. Ita labele kahur, tanba ita lahatene moras ne’e. Autoridade halo kontratu ho nain ba hotel ne’e hodi depois bele halo prosesu pagamentu ba sira. Ami verifika ona hotel ne’e iha fasilidade di’ak, no kompletu. Hotel ne’e kuaje ema nain 27 mak hela iha ne’e.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter