Emprezariu TL halerik ba pagamentu

DILI (TOP) – Governu liu husi reuniaun Konsellu Ministru sira aprova ona Projetu Rezolusaun kona-ba Planu Rekoperasaun Ekonómika ne’ebé afeta husi moras virus corona (Covid-19) iha Timor-Leste, maibé realidade balun hatudu planu ne’e iha tendensia lori ‘dezastre’ ba ekonomia iha rai-laran.

Prezidente Komisaun maka Rui Augusto Gomes atual Ministru Finansas no simu pose mós husi Primeiru-Ministru, nu’udar Vogál sira Komisaun nian, Rui Maria de Araújo, Manuel Vong, Carlos da Silva Lopes Saky no Berta Montalvão iha loron 18 Juñu 2020.

Rui Augusto Gomes, iha ninia intervensaun hafoin asina termu pose nian, hahú ho saudasaun ba Primeiru-Ministru “tanba inisiativa planu rekuperasaun ekonómika no sosiál, ne’ebé oportuna no importante tebetebes”.

Hafoin simu pose, prezidente Komisaun afirma katak “planu ida-ne’e ninia objetivu mak atu hato’o ba Governu instrumentu sira ne’ebé bele garante katak serbisu esensiál sira saúde nian bele disponivel, tulun ema-sira hasoru krize, proteje empregu no ema no empreza sira-nia rendimentu, kona-ba impaktu husi krize ekonómika no sosiál ne’ebé provoka husi Covid-19.

Hatutan katak “maske impaktu husi pandemia iha Timor-Leste menus”, tanba la iha rejistu husi ema ne’ebé maka mate tanba COVID-19, no tanba númeru ema ne’ebé infeta husi vírus, menus ona, “impaktu sosiál no ekonómiku signifikativu tebes”, “ho ema barak maka lakon ninia postu serbisu no rendimentu ne’ebé tun”.

Rui Gomes esplika katak Komisaun ne’e sei hetan “apoiu tékniku husi Unidade Planeamentu, Monitorizasaun no Avaliasaun, husi Gabinete Primeiru-Ministru nian, no mós kontribuisaun husi Ministériu Finansas, Ministériu relevante sira-seluk no Banku Sentrál” no sei “konsulta mós Komisaun Parlamentár relevante sira”.

Hatutan mós katak “envolvimentu husi instituisaun profisionál no sidadaun sira iha serbisu Komisaun nian sei luan barak liután”, ho envolvimentu iha serbisu husi “instituisaun sira Estadu nian, no mós husi komunidade emprezariál, universidade sira, ajénsia espesializada sira husi Nasoins Unidas no parseiru kooperasaun sira-seluk ho ita-nia nasaun”.

Primeiru-Ministru, iha nia diskursu, afirma katak “Governu halo ona esforsu boot ida atu fó kondisaun sira ba ita-nia povu”, hodi “garante moris naruk no saudavel”, “koñesimentu, teknolojia no inovasaun”, no “hodi hadi’a padraun moris nian”.

PM Taur dehan, área atuasaun prinsipál lima, liuliu - sosiál, ekonómika, kona-ba infraestrutura sira, institusionál no ambientál – iha ne’ebé Governu konsentra ninia esforsu sira hodi “hasa’e rendimentu husi sidadaun sira no kombate dezigualdade sosiál no rejionál sira” no ba “kurtu/ médiu prazu, hamenus dependénsia husi Fundu Mina-rai”.

Hatutan mós katak Governu “kontinua foka iha área sira ne’ebé planeia ona iha tinan 2019, ho hanoin atu posibilita “hasa’e efisiénsia governativa”, “hasa’e produtividade no empregu” no “ haforsa kapasidade reziliénsia iha área saúde, edukasaun, seguransa alimentár no área sira-seluk, hodi hasa’e kapasidade rezisténsia iha momentu krize nian sira”.

Xefe Governu refere mós katak nesesidade atu harii planu rekuperasaun ekonómika nian ida ne’e, hanoin bainhira ezekuta planu estabilizasaun, no katak Komisaun ne’e harii ho “objetivu prinsipál tolu”, ne’ebé mak “atu garante konsensu husi sosiedade, kona-ba área prinsipál sira investimentu nian”, “atu define loloos prioridade sira investimentu nian” no “atu garante katak ita-nia rekursu sira, ne’ebé ki’ik, bele utiliza ho di’ak, hodi normaliza fali ita-nia ekonomia”.

Saida maka akontese ba emprezariu sira?

Emprezariu Eduardo Belo Soares “Gattot” espresa sai iha nia konta Facebook husu ba labele hamate Timor oan sira nia kreatividade. Estadu RDTL tenke agradese ba Timor oan sira hotu ne’ebé brani investe iha área saida de’it, maske foin hahu. 

Tanba sira koko investe ho sira nia kosar-ben rasik. Ho situasaun ida akontece dadaun ne’e, ita triste, hotu-hotu tenke halai ba tane-liman iha Estadu atu lori netik buat ruma husi fatin ida ba fatin seluk, nunee bele simu netik buat ruma ba sira nia kolen, por exemplo hanesan buat balun ne’ebé ita hare la'o dadaun hela ne'e, maibé nia kontinuasaun atu ba to’o iha ne’ebé?,” emprezariu Gatot kestiona liu husi nia konta Facebook ne’ebé The Oe-Kusi Post (TOP) asesu, Sesta 5 Marsu 2021.

“Ho situasaun ida ne’e, serbisu hotu osan mós gasta hotu. Dala ruma serbisu seidauk hotu deve iha banku ka maluk seluk funan sa'e nafatin, susar maibé sira tenke aguenta”.

Emprezariu Timor-oan ne’e konsidera situasaun ne’ebé oras ne’e akontese sei fó benefisiu boot ba ema husi rai-liur, no hamate Timor-oan sira iha nia-rain rasik.

“Ema liur sira sei sai ida ida ho sira nia pasta nakonu ho osan ne’ebé sira mai hetan iha TL, oinsa ho ita rai na'in? Hela ho desempregu, tanba hanesan rajaun balun ne’ebé temi iha leten, hamate Timor-oan sira balun nia kreatividade atu investe no ita fiar de’it maka ema liur”.

Nia observa katak, durante ne’e investor lubun ona maka ba hasoru xefe governu iha nia fatin, investor balun mai diretamente, balun mai liu husi liman-ain (broker) sira hodi halo investimentu iha rai-laran.

Nia mós kestiona planu rekoperasaun ekonómika durante ne’e rekopera ona empreza hira iha rai-laran.

“Rekoperasaun ne’e dehan atu rekopera buat ne’ebé iha tiha ona, maibé ita-nia hare hamosu tan empreza barak liutan ne’ebé ikus mai hanesan ita hotu hatene”. Ita hotu hare katak hahu TRANCADO iha BNCTL, maibé la fasil atu hetan kreditu hanesan sira balun hanoin ne’e”.

Emprezariu esplika, uluk iha tempu okupasaun sei brani ko’alia, iha tempu RDTL ne’e, ema ne’ebé ko’alia barak ne’e maka sai fali tarjetu governante sira balun nian.

“Triste, maibé Timor-Leste ne’e ita hotu nian. Ita hotu hakarak Timor-Leste tenke ba oin, maibé se ba ho modelo ida ne’e, mai ita hanoin didiak no halo reflesaun molok hakat ba oin, nune’e ita rasik labele gripa iha dalan klaran,” Gatot sujere.

Entretantu, sidadaun Brigido Sousa ne’ebé serbisu iha Banco Nacional de Comercio Timor-Leste (BNCTL) sente no preokupa tebes ho sistema administrasaun públika governu atual ne’ebé burokratiku demais.

“Birokrasia kroniku no procedimentus inventadu, insertejas, konfuzoes sira halo banku sira partikularmente BNCTL TRAUMATIZADU atu kontinua konsede kreditu ba empresas no kontratores husi projetu Governu nian ... todan no dilematiku ba banku no hamate empresárius sira tamba tarde teb-tebes simu sira direitu no bele kumpri sira nia obrigasaun ba banku ba sira nebe hetan apoiu financeira,” katak Brigido iha nia konta Facbook ne’ebé TOP asesu. 

Nia konsidera, atitude sira ne’e la ajuda emprezariu Timor-oan sira, atu kapasita sira-nia aan hodi transforma setor privadu nu’udar motor no katalizador ba desenvolvimentu.

“Maibé pelo- kontráriu, hatama sira ba AGIOTAS ka LOAN SHARKS nia ibun kuak, oho sira, hakoi sira, maibé iha mesmo tempo, loke dalan luan ba estrangeiros ho kapital forte atu monopoliza, domina ekonomia TL nian. WELCOME THE DEVIL OF CAPITALISM, SADLY WE CAN ONLY SEE IT'S HAPPENING WITH RED EYES”.

Brigido dehan nia komentariu iha plata forma media sosial ne’e, atu promove diskusaun ida saudavél, tanba problema ne’e realidade, la’os inventadu.

“Ita koko atu promove diskusaun tanba problema ne’e realidade no presija solusaun. La buka fó sala ba se de’it. Ita hotu nia problemas no frakezas. Hanesan ema nebe servisu iha banku, ha’u sente falla halo ha’u nia knar se setor privado la konsege hetan kreditu barak atu dezenvolve an, ho razões oin2, maibe banku sira fo kreditu barak liu ba funsionarius ka ba konsumtivu, ne’ebé sira uza atu hola sasan ka servisus produz ka fornese husi cinezes no Indonesio ka rai seluk, tanba iha labele halo mesak.... osan sai hotu ba liur”.

“Ita prekupa Tebes ho realidade ne’e la saudável no la di’ak, perigu ba TL nia futuru...tenki iha politika forte no implementa ho seriadade tomak, iha konsensu nacional ida atu promove no apoiu empresas Timor rain nain....ba setor privado ida forte no sustentável no sei fo servisu ba ita nia oan, bei oan ita educa hela. Obrigado ba hotu2 nia komentariu. Frakezas sira nee ita tenki hamutuk hadia husi ida idak nia responsabilidade no papel”.

Entreantu, ekonomista husi Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e Fernando Baptista Anuno katak, investimentu tenke garante Cash Flow.

“Nu’udar ekonomista iha área jestaun finansa hau hato'o ona iha enkontru balun ho UPMA katak iha Timor nia problema mak konseitu ida naran "TIME VALUE OF MONEY" katak investe ohin $1 nia sei simu iha futuru husi $1 + retornu (%). Signifika katak iha investimentu tenki garante "CASH FLOW" empreza nian, se la’e iha risku boot ba empreza sira. Tanba Governu sempre halo pagamentu ba emprezáriu sira kleur tebes”.

Ekonomista Anuno esplika, iha investimentu iha pergunta 3 importante mak hanesan saida maka atu investe, oinsa atu jere investimentu no, oinsa atu finansia investimentu.

Anuno dehan, investimentu ne'ebé maka emprezariu sira investe iha tempu pandemia nian maka Programa Sesta-Bázika katak sira atu finansia investimentu ida-ne'e tenki iha kapitál (bele kapitál rasik, sósiu no empréstimu).

“Ho kestaun ne'ebé maka akontese iha devolusaun impréstimu husi emprezáriu sira ba BNCTL maka la tuir nia prazu, ne'e sei implika nia CASH FLOW. Tanba BNCTL sei aplika taxa de juro bebeik ba prosesu devolusaun ne'e tanba latuir prazu. Ho ida-ne'e maka sei implika rekoperasaun ekonomia tanba rekoperasaun ekonomia mai husi parte interesadu hotu ou Stakeholder sira mak bele responde, no se kuandu stakeholder ida falha mak sei implika ba prosesu tomak no investimeu sei la atinji nia objetivu prinsipál. Espera katak Governu tenki haree asuntu ida-ne'e ho lalais”.

The Oekusi Post
Author: The Oekusi PostWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
www.OeKusiPost.com nu’udar plataforma media online iha Oe-Kusi Ambeno, Timor-Leste ne’ebé aprezenta notísia iha área oioin iha teritóriu nasionál. Rua. Numbei, Oe-Kusi Ambeno Mobile: +670 7723 4114 Email: info (at) OeKusiPost.com

Online Counter