Ministru Petroléu labele politiza Greater Sun Rise

DILI (TOP) – Eis xefe negosiador fronteira maritima, Kay Rala Xanana Gusmão husu ba Ministru Petróleu atual atu labele politiza demais assuntu Greater Sun Rise, tanba assuntu ne’e nu’udar interese nasionál, la’os interese partidaria.

“Ba Ministru Petroléu foun, ha’u rekomenda atu refleta didi’ak antes politiza assuntu ida ne’e, tanba assuntu ida ne’e interese nasionál nian,” Xanana hato’o rekomendasaun ne’e bainhira sai orador iha semináriu ho tema Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão ho Partidu CNRT Nia Ukun Mak Bele Asegura Riku Soin Timor-Leste Nian ne’ebé hala’o iha salaun Katedral Dili, Sábadu 12 Setembru 2020.

Xanana hatutan, karik Ministru foun ne’e iha duni maturidade politika no iha duni interese atu hatene kona-ba pasta petroléu nian, tanba nia la’os péritu petroléu.

“Loloos nia konvida ekipa ne’ebé foin dadauk ne’e nia duni sai tiha atu aprezenta informasaun no estudu hotu ne’ebé hala’o tiha ona iha tinan hirak nia-laran, la’os tama ba hasai tiha, duni sai de’it,” Xanana afirma.

“Ha’u la husu atu tau fali sira nain-rua iha ne’eba, maibé serbisu ho onestidade itoan, ho transparensia itoan, ho kapasidade itoan. O mak expert iha mina rai itoan, ha’u hakruk no rei tan o nia ain. Ha’u apela ba governu atu promove debate no partisipasaun públika ‘despolitizada’ labele tau politika kona-ba projetu tasi mane, no dezenvolvimentu Greater Sun Rise,” nia esplika.

Nia hatutan, oras ne’e Timor-Leste moris hela iha krize internasional ida ne’ebé laiha presedentes, loos duni katak, sirkuntânsias barak muda, liliu iha setor petroliferu, ho presu petróleu ne’ebé tun liu. Maibé, se ita haree ba ekonomia mundial, la’os petróleu de’it, iha Europa rasik ekonomia monu liu.

“Ho ida ne’e, ita bele dehan katak iha difikuldade, iha problema boot hanesan ne’e ita tenke hanoin prepara aan bainhira krize ne’e hotu, ita atu halo saida”.

Programa governu atual kona-ba Petróleu ho Rekursus Humanus ne’ebé fahe ba pontu ha’at hanesan, dezenvolvimentu baze lojístika ida iha Suai, dezenvolvimentu refinaria petrolífera ida ho kompleksu petrokímiku, dezenvolvimentu fábrika gás naturál likefeitu, no dezenvolvimentu zona kosteira sul nu’udar programa ida mai husi governasaun Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) tinan 2018 ne’ebé partidu FRETILIN rasik mak vota kontra ho total votus 23 iha Parlamentu Nasionál.

Bankada Frente Revolusionária Timor-Leste Independente (FRETILIN) liuhosi plenária Parlamentu Nasionál (PN) iha loron Sesta 27 Jullu 2018 aprezenta mosaun rejeisaun kontra programa Governu da-ualu ho total votu 36 hafoin análize no diskusaun programa iha loron dahuluk.

Xefe bankada FRETILIN iha tinan 2018 atual Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Guterres, hateten nia parte konsidera programa governu ne’e la klaru iha relasaun ho projeisaun ne’ebé programa ne’e bele atinje espésifikamente iha tinan lima, nune’e mós meta ne’ebé aprezenta jerál tebes no la hatudu klaru ligasaun entre objetivu, meta no asaun.

Nune’e mós nia dehan programa ne’e la refleta nesesidade no konteksu atuál povu no Nasaun nian, nein governu atuál iha kapasidade atu ezekuta programa sira ne’e iha tinan lima nia laran.

“Programa ida ne’e foti dezenvolvimentu Tasi Mane nu’udar fatór determinante atu hasa’e kreximentu ekonómiku iha Timor-Leste, maibé governu rasik laiha kapasidade atu garante ho serteza katak dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise sei akontese,” esplika Aniceto.

“Mosaun rejeisaun ida ne’e la signifika katak ami ignora nesesidade povu nian. Kualker governu iha devér atu responde ba nesesidade ida ne’e, maibé ho programa ne’ebé mak governu ida ne’e hatudu, buat ida ne’e sei la realiza hanesan hatudu ona iha tinan 10 ba kotuk,” Aniceto afirma.

Durante ne’e mós Sekretáriu Jeral Partidu FRETILIN, Mari bin Amude Alkatiri sempre ko’alia bebeik iha públiku hodi hatudu nia pozisaun kontra dada kadoras mai Timor-Leste. Asaun no pozisaun konkretu ne’e FRETILIN hatudu liu husi deputadu FRETILIN sira vota kontra fronteira maritima ho total votu 23 iha loron 18 Jullu 2019.

Alkatiri mós akuza governasaun Kay Rala Xanana Gusmão durante tinan barak laiha estudu viabilidade kona-ba Greater Sun Rise, maibé nakonu ho politika de’it. Deklarasaun ne’e mós reforsa tan husi Ministru Petróleu no Minerais (MPM) Victor Soares no Prezidente Timor Gap foun Antonio Sousa ne’ebe akuza katak durante ne’e Timor Gap seidauk halo estudu ruma.

Maibe, eis Prezidente Timor Gap, Francisco Monteiro dezmente ho akuzasaun sira ne’e no sita ba públiku estudu viabilidade sira ne’ebe durante ne’e Timor Gap halo tiha on, no kompletu ho dadus sientifiku.

Rezultadu estudu Timor Gap nian durante ne’e hatudu, kadoras Greater Sun Rise tenke lori mai Beaço atu fó benefisiu multiplikadu ba Timor-Leste.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter