Laloran Scam Call Center no Online Gambling hahu husi Ambeno da’et ba kapital Dili

AMBENO (TOP) - Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) oras ne’e dadauk la’os de’it naran boot iha ninia estratejia politika externa hodi inklina aan iha bloku rejionál oioin iha mundu no rejiaun Azia, maibé mós naran boot ba iha posibilidade no tendensia atu “nakfilak” ba “Celeiro (Armajen)” Scam Call Center no Online Gambling iha rejiaun Sudeste Aziatiku.

Hafoin Scam Call Center no Online Gambing rahun iha Kamboja, Myanmar, no Filipina, tuir informasaun ne’ebé The Oe-Kusi Post (TOP) asesu katak, rede krime transnasional hahu buka dalan (fatin) foun atu oinsa bele hala’o sira nia operasaun. Mosu esforsu dala barak atu tama direta ba iha kapital Dili, maibé tama la di’ak. Nune’e, sira hetan dalan kuak ida iha Rejiaun Administrativu Espesial Oe-Kusi Ambeno (RAEOA) iha tinan 2024.

Oinsá ida-ne'e hahú?

Problema ne'e hahú iha Dezembru 2024, bainhira Timor-Leste harii Sentru Dijitál Oe-Cusse — "zona komérsiu livre dijitál" iha Oe-Cusse-Ambeno, enklave ida ne'ebé hale'u tomak hosi teritóriu indonéziu.

Vulnerabilidade regulatóriu sira iha zona komérsiu livre foun ida-ne'e kria kondisaun sira ne'ebé bele husik krime organizadu atu opera ho disfraze investimentu estranjeiru lejítimu nian.

Iha Abril 2025, governu fó sai ninia lisensa jogu tasi-laran dahuluk ba Golden River Universe (GRU), subsidiáriu ida ne'ebé iha ligasaun ho Grand Dragon Lotaria, ne'ebé planeia atu muda operasaun sira ba ne'ebá husi Kamboja no Filipina.

Deskobre Scam Call Center

Iha fulan Agostu 2025, The Oe-Kusi Post (TOP) halo kobertura no asiste direita ba PNTL RAEOA ho ekipa autoridade seguransa husi Dili halo buska no aprensaun ba Scam Call Center no Online Gambing dahuluk nian iha hotél Oe-Upu.

Notisia relevante: SNI no PSIK konsege dezmantela ona rede bosok online deskonfia iha hotel Oe-Upu

Durante prosesu buska no aprensaun ne’e, autoridade seguransa sira hetan senáriu ida ne'ebé hanesan ho sentru sira ne'ebé estabelese ona iha fatin seluk iha Sudeste Aziátiku — meza sira ne'ebé nakonu ho monitor komputadór , ne'ebé barak liu mak feto sira husi Indonézia, Xina, Malázia, no Singapura. Dispozitivu satélite Starlink no kartaun SIM sira hetan prende, no funsionáriu nivel-ki'ik na'in neen hetan kaer.

Atutoridade seguransa buska no halo aprensaun ba Scam Call Center no Online Game iha Hotel Oe-Upu iha Oe-Kusi Ambeno iha loron Segunda, 25 Agostu 2025. Foto TOP/Raimundos Oki.

“Ema ida ne'ebé iha laran hatete katak bosok-teen sira hatudu an hanesan vendedór online ba produtu beleza nian, foti kliente sira nia osan, no nunka entrega sasán sira — liuliu alvu ba feto brazileiru no indonéziu sira,” traballadora ida hateten ba The Oe-Kusi Post (TOP) iha Hotel Oe-Upu iha loron Segunda, 25 Agustu 2025 oras tuku 21:00 kalan.

Notisia relevante: PSIK no SNI prende desktop 87 no telemovél 194 iha Scam Call Center hotel Oe-Upu

Tuir relatóriu ONU nian katak, ema sira ne’ebé estabelese Scam Call Center no Online Gambing dahuluk nian iha hotél Oe-Upu ne’e iha ligasaun ho Xina nia 14K Triad — grupu ida ne'ebé asosiadu kleur ona ho atividade bosok online iha Sudeste Aziátiku — no mós ligasaun sira ho kompostu bosok nian iha Kamboja.

Timor-Leste sai hanesan sentru ba relatóriu oioin dezde Agostu 2025 ne'ebé indika esforsu alegadu ida husi grupu krime organizadu Xinés sira ne'ebé iha ligasaun ho kompostu sira eskrotu nian iha Kamboja hodi infiltra mai Timor-Leste.

Tuir mai mak liña tempu kondensadu ida husi eventu sira iha fulan 20 ikus ne'ebé lori ba deskobrimentu sira-ne'e. 

Iha Dezembru 2024, Prezidente Autoridade ba Rejiaun Administrativu Espesiál Oe-Kusi Ambeno (RAEOA), Rogério Tiago de Fátima Lobato asina memorandu entendimentu ida ho entidade rua (2) hodi estabelese Sentru Dijitál Oe-Cusse (Oe-Cusse Digital Centre) no projetu ID dijitál nasionál.

Lansamentu Oe-Cusse Digital Center. Credit: Media RAEOA.

Projetu ID ne'ebé propoin lidera hosi Zchwantech Titan Lda, empreza Malázia ida. Akordu Oe-Cusse Ambeno asina fulan rua hafoin CEO empreza nian, Dato' Seow Gim Shen, hetan kondenasaun ba semana 14 iha prizaun Singapura iha loron 24 Outubru 2024 tanba konspira hodi fa'an dadus pesoál husi ema Singapura na'in-9,369 ba plataforma jogu ilegál no krime sibernétiku.

Kriasaun Sentru Dijitál Oecusse iha Otél "Oe-Upu"/"Dream City" lidera husi Core Management Corporation (CMC). CMC nia CEO mak Ken Lim, ne’ebé nu’udar mós diretór jerente ba Hotél no Rezidénsia Timor-Lodge iha Dili. CMC nia diretór jerál maka Vincent Yeoh.

Iha loron 19 Agusto 2024, Prezidente Autoridade ba Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Cusse Ambenu (RAEOA), Rogério Tiago de Fátima Lobato akompaña husi Koordenadór ba Komisaun Ezekutiva Zona Ekonómika Espesiál bá Dezenvolvimentu Oé-Cusse Ambeno (KE-ZEEDOA), João Mendes Gonçalves selebra asina Memorandu Of Undertanding (MoU) ho kompañia Golde River Universe ne’ebé lidera husi Founder & CEO Datuk Harry Ng ho nia ekipa iha sala enkontru gabinete Prezidente Autoridade, Oebau, RAEOA.

Prezidente Autoridade ba RAEOA, Rogério Tiago de Fátima Lobato asina MoU ho Golde River Universe iha loron 19 Agusto 2024. Credit: Media RAEOA.

Tuir informasaun ne’ebé The Oe-Kusi Post (TOP) asesu husi pájina ofisial RAEOA katak, asina MoU entre kompañia Golde River Universe atu loke dalan hodi bele halo investimentu ba setór Otélaria iha RAEOA. Enkuantu durante diskusaun, hamosu mós desizaun ida entre parte rua mak halo rehabilitasaun ba otél Oe-Upu, Oé-Cusse Ambeno. 

No iha loron 11 fulan-abríl tinan 2025, Inspesaun Jeral dos Jogos e Lotaria iha kapitál Dili, asina kontratu konsesaun nasionál ida ho Golden River Universe Lda, ne'ebé lidera husi  Datuk Harry Ng husi Malázia.

Kontratu konsesaun ne’e asina no fó ofisialmente husi Francisco Kalbuadi Lay, Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku.

Akordu ne’e dezigna GRU nu’udar operadór jogu tasi-laran autorizadu dahuluk iha Timor-Leste no konklui durante fulan ualu kolaborasaun regulatóriu ho Inspesaun Jerál Jogu (IGJ) hodi estabelese enkuadramentu jogu tasi-laran ne’ebé seguru, transparente, no kumpri globalmente.

“Ida ne’e la’ós de’it lisensa importante maibé instrumentu estratéjiku ida ba transformasaun nasionál”, tenik Datuk Harry Ng, CEO GRU ba jornalista sira iha Dili iha loron 11 Abril 2025.

"Ami sente onradu tebes ho konfiansa ne'ebé fó mai ami no ami prontu atu transforma vizaun ne'e ba progresu loloos ba Timor-Leste."

GRU nia ekosistema jogu tasi-ibun nian sei funsiona iha supervizaun regulatóriu tomak husi IGJ, hodi fó prioridade ba konformidade, integridade infraestrutura dijitál, no governasaun ne'ebé responsavel. Konsesaun ne’e koloka Timor-Leste hanesan sentru ida ne’ebé buras iha setór Jogu internasionál, loke dalan foun ba investimentu, kriasaun empregu, no inovasaun.

Dezenvolvimentu ida-ne'e tuir GRU nia Memorandu Entendimentu ho Autoridade RAEOA ne'ebé asina iha 19 Agostu 2024, ne'ebé tau baze ba estabelesimentu Sentru Jogo tasi-ibun nian ne'ebé sentralizadu.

GRU nia misaun maka atu transforma Timor-Leste ba "Malta Ázia nian" ba jogu sira iha tasi-laran hodi harii ekosistema ida ne'ebé legál, transparente, no reguladu tomak ho supervizaun hosi Inspesaun Jerál Jogu nian (IGJ).

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão tun direta ba taka tiha Grand Dragon iha Timor-Plaza, Dili. Credit: Media GPM.

Konsesaun ne’e fó lisensa ba jogu iha tasi-laran ne’ebé permite Golden River Universe atu estabelese fatin jogu “Grand Dragon” nian iha Dili laran tomak, ho nia sentru prinsipál ne’ebé planeia ba Timor Plaza.

Hafoin ekipa konjuntu sobu tiha Scam Call Center no Online Game iha Hotel Oe-Upu, no iha loron 2 Outubru 2025, Governu Timor-Leste hasai Rezolusaun Governu Número 54/2025, hodi fó sai revogasaun imediata ba konsesaun, lisensa, no autorizasaun hotu-hotu ne'ebé relasiona ho operasaun jogu no aposta online.

“Ho desizaun ida-ne'e, Golden River Universe Lda (GRU) hakarak klarifika ho respeitu ninia pozisaun,” The Oe-Kusi Post (TOP) asesu deklarasaun ne’e iha GRU nia site ofisial.

GRU hatutan, iha Agostu 2024, asina Memorandu Entendimentu ida ho RAEOA ba reabilitasaun no operasaun hotél Oe-Upu hanesan parte ida husi projetu investimentu jogu tasi-ibun nian ba tempu naruk.

“Maibé, tuir mai RAEOA deside transfere jestaun no operasaun hotél Oe-Upu ba kompañia seluk. Nu’udar rezultadu, GRU nunka hahú operasaun ruma iha Oe-Cusse Ambeno.

GRU mós afirma tan katak, iha Abril 2025, hetan lisensa ida husi Inspesaun Jogu nian. Maski nune’e, empreza ne’e mantein ho rigorozu iha faze preparasaun no koordenasaun iha Dili. Laiha operasaun komersiál sira ne'ebé lansa ona, laiha kliente sira ne'ebé envolve, no laiha funsionáriu sira ne'ebé empregadu ba atividade jogu nian. 

GRU respeita tomak desizaun soberanu Governu Timor-Leste nian hanesan hatuur iha Rezolusaun No. 54/2025.

Empreza rekoñese importánsia husi kumprimentu forte no governasaun transparente, no reafirma nia kompromisu atu aliña ho enkuadramentu legál no regulatóriu sira iha futuru ne'ebé estabelese ona husi Governu.

GRU hakarak atu konklui katak, la iha jogadór, parseiru, ka funsionáriu ruma mak afetadu, tanba empreza seidauk hala'o negósiu ativu ruma iha setór jogu nian iha Timor-Leste. 

“Ami agradese ba Governu, públiku, no ami nia parte interesada sira ba sira nia atensaun no komprensaun. GRU nakloke nafatin atu kontribui ho pozitivu ba dezenvolvimentu futuru nasaun nian bainhira enkuadramentu legál revizaun ida promulga ona. 

Liu tiha ida ne’e, iha loron 7 fulan-Jullu, tinan 2025, Prezidente Autoridade ba RAEOA, Rogério Tiago de Fátima Lobato no Lim ofisialmente lansa Oe-Cusse Digital Centre ne’ebé atu halo tetuk (ateru) tiha lagoa (rawa-rawa) iha hotél Oe-Upu nia oin ho rai total hektar 141. Maibé, mehi atu halo tetuk tiha Lagoa ne’e la konsege sai realidade, tanba iha loron 25 Agostu 2025, ekipa seguransa konjuntu halo asaltu ba hotél Oe-Upu, iha ne'ebé konsege ka’er sidadaun na'in-30 husi Repúblika Populár Xina, Malázia, Singapura no Indonézia ne'ebé alegadamente hala'o hela operasaun bosok sibernétiku sira.

Odamatan Hotél Oe-Upu. Credit: Financial Crime Digest/David M. Shoup.

Autoridade sira prende komputadór no infraestrutura internet nian, inklui sistema StarLink nian. Durante asaltu, ema sira ne'ebé la identifikadu tesi kotu tiha fiu eletrisidade hodi halo nakukun tiha hotél Oe-Upu laran tomak atu desvia kapturasaun husi ekipa seguransa nian.

Hafoin akontesimentu busa no aprensaun iha hotél Oe-Upu, iha loron 11 Setembru 2025, Gabinete ONU nian kona-ba Droga no Krime (UNODC) fó avizu katak, sindikatu kriminozu estranjeiru sira infiltra ona Timor-Leste hodi estabelese kompostu eskrotu nian ne'ebé hanesan ho sira iha Kamboja, Laos no Myanmar.

Ajénsia ne’e relata katak entidade sira, ne’ebé tuir mai públikamente identifika hanesan CMC no Golden River Universe/Grand Dragon, deskonfia iha ligasaun ho 14K Triad no ninia líder, Wan Kuok-koi, koñesidu mós ho naran “Broken Tooth”.

Liutiha loron 10, iha loron 21 Setembru 2025, Ministru Prezidensia Konsellu Ministru, Agio Pereira públika postazen ida iha Facebook hodi alega katak, sindikatu kriminozu estranjeiru sira hatama osan tokon $45 mai Timor-Leste ho aviaun privadu hodi halo subornu ba membru governu sira atu aprova lisensa ba sira nia operasaun.

Ministru Prezidensia Konsellu Ministru, Agio Pereira hasoru uluk Sekretariu Jeral FRETILIN, Mari Bim Amude Alkatiri molok públika postazen ida iha Facebook hodi alega katak, sindikatu kriminozu estranjeiru sira hatama osan tokon $45 mai Timor-Leste ho aviaun privadu./Net.

Nune’e, iha loron 1 Outubru 2025, Parlamentu Nasionál vota atu kansela tiha lisensa hotu-hotu ne’ebé ligadu ba atividade jogo sira, no Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão rasik partisipa iha autoridade sira nia enserramentu kabina sorteiu Grand Dragon nian.

Ho baze votasaun Parlamentu nian ba kanselamentu atividade jogo sira, iha loron 10 Dezembru 2025, PNTL halo pasa revista ba eskritoriu Venture Tower ETO Tower iha Colmera-Dili.

Tuir informasaun, empreza ne'e jere husi Stevens Admijojo no eis Jornalista Agencia LUSA Portugal, António Sampaio, ne'ebé tuir informasaun halo ona lobi ba projetu investimentu sira ne'ebé hetan apoiu husi Xina.

Deklarasaun bankada opozisaun FRETILIN nian ida iha Dezembr iha Parlamentu Nasionál katak, "buska sira-ne'e la desvia husi saida mak relatóriu Nasoins Unidas nian deskreve hanesan krime transnasionál sira hanesan estafa sira no fraude sibernétiku sira seluk ne'ebé subar iha jogu online nia kotuk... ami nia ofisiál sira sosa husi máfia", hodi hatutan katak "máfia no sira nia ajente sira nakonu ona iha jerasaun katuas sira nia okos", hodi refere ba jerasaun katuas sira nian lideransa superiór, ne'ebé inklui Prezidente no Primeiru-Ministru.

Maski nune’e, Prezidente Repúblika, Primeiru-Ministru no Vise-Primeiru hotu-hotu deklara tiha ona iha públiku katak sira la fiar alegasaun sira ne’ebé hato’o iha relatóriu UNODC nian.

Iha loron 6 Abril 2026, The Guardian no Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP) públika notisia sira ne'ebé alega katak emprezáriu Xinés ida ho naran Lin Xiaofan alias Frank Lin, fó doasaun osan hamutuk $500,000 ba Prezidente Repúblika ninia atividade asaun karitativa molok simu pasaporte diplomátiku.

Frank Lin promove ona proposta AB Digital Technology Resort besik aeroportu Dili. Halo rai ne'ebé aprova ona ba projetu.

Notisia The Guardian no Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP) mós liga indivíduu na'in tolu iha emprendimentu ne'e ba Prince Group ne'ebé hetan sansaun hosi EUA no Reinu Unidu, ne'ebé hetan akuzasaun ba hala'o operasaun sira kona-ba bosok sibernétiku ho osan biliaun barak hosi Kamboja. 

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hatán ba notisia akuzasaun ne’e katak "Ita labele halo alegasaun sira ne'ebé la iha baze hasoru ema sira tanba de'it sira mai husi Ázia, hanesan ema hotu husi nasaun sira Ázia nian iha ligasaun ho krime organizadu. Ne'e sala boot ida. Frank Lin la halo buat ida ne'ebé sala iha Timor-Leste," resposta Prezidente Repúblika.

Nia hatutan tan katak “Agora daudaun, ha’u la haree krime organizadu ruma instala iha Timor-Leste.” Maski nune'e, The Guardian fó sai iha loron 8 Abril katak Polísia Federál Austrália nian konfirma ona katak "aumenta hela nia foku ba krime sibernétiku no dezenvolvimentu kapasidade forense dijitál iha rejiaun laran hodi hatán ba ameasa husi sentru bosok nian iha liña."

Deskoberta husi sidadaun xinés sira ne'ebé sei iha hela resintu Hotél Oe-Upu nia laran iha Oe-Kusi Ambeno akontese loron lima liu tiha.

Sidadaun Xineza sira to'o oras ne'e sei okupa nafatin Hotél Oe-Upu. Credit: Financial Crime Digest/David M. Shoup.

Loron rua hafoin The Oe-Kusi Post (TOP) no Financial Crime Digest deskobre sidadaun Xineza nain 3 ne’ebé sei hela metin iha Hotél Oe-Upu nia laran, PNTL fó sai kapturasaun ba sidadaun Xinés na’in tolu no sidadaun Indonézia na’in ida ne’ebé hetan akuzasaun ba importasaun osan falsu dolar amerikanu millaun $4 iha Dili.

Polísia identifika suspeitu sira hanesan ezekutivu, jestór, no jestór armajen iha loja bo’ot Y&W iha Dili.

Suspeitu adisionál na'in-rua tuir informasaun halai ba Bali iha loron 19 Abril. Polísia hatete katak sira la konsege hapara aviaun antes semo. Seidauk klaru tanba saida mak autoridade indonéziu sira la hetan alerta iha tempu atu halo kapturasaun sira bainhira to'o.

Deputada FRETILIN Maria Angelica Rangel, hateten iha Parlamentu Nasionál iha loron 21 Abril 2026 katak dezenvolvimentu sira ikus liu mak "estraga ita-nia ekonomia, estraga ita-nia povu nia moris, no estraga imajen RDTL nian", no kritika ofisiál sira ne'ebé rejeita deskobrimentu sira husi UNODC nian hanesan "falsu no la kredível", hodi alerta katak arranju sira balun deskreve "relatóriu sira ne'ebé hanesan operandi ne'ebé uza ba brankeamentu kapitál ka subornu.”

Deputada ne’e husu ba autoridade sira atu investiga alegasaun sira katak figura poderozu sira iha nasaun ne'e halo hela koluzaun ho sindikatu kriminozu estranjeiru sira hodi hetan propriedade imobiliária di'ak liu ba dezenvolvimentu sira hanesan AB Digital Technology Resort.

Scam Call Center no Online Game hahu iha hotel Oe-Upu iha kedas Agostu 2024 no tama ba iha tinan 2026 hanesan iha fulan Juñu liuba, PNTL kontinua taka tan sentru xamada ilegál ida seluk iha otél ida besik rotunda Tibar iha loron Sesta 26 Juñu 2026, hodi detein ema estranjeiru na'in-61 (maioria ema Indonézia, balun husi Kamboja) ne'ebé hetan kaer hala'o bosok bazeia ba telefone. Investigadór sira fiar katak operasaun ne'e hala'o ona dezde maizumenus Janeiru ka Fevereiru 2026, no prende ekipamentu, telefone no laptop no Starlink.

Liu tiha semana balun de’it, iha loron Kinta madrugada, 09 Jullu 2026, ekipa konjunta Servisu Sekreta husi PNTL, Serbisu Nasionál Intelijensia Estratejika (SNIE) no Polisia Sientifika Investigasaun Kriminal (PCIC) asegura tan sidadaun estranjeiru hamutuk nain-99 ne’ebé deskonfia envolve iha atividade jogu ilísitu online.

Autoridade seguransa kaptura sidadaun estranjeiru sira ne'ebé deskonfia involve iha atividade Scam Call Center no Online Game./Net.

Ekipa konsege sobu rede boot ida ne'e tanba deskonfia iha atividade jogu online illegal no Scam Call Centre ne’ebé lokaliza iha Aldeia 20 de Setembru, Suku Bebonuk, Munisípiu Dili.

Durante operasaun, ekipa identifika grupu boot ne’e utiliza teknolojia avansada hodi halo operasaun iha kapital Dili. Ekipa mós preende evidensia sasán eletróniku barak, inklui komputadór hamutuk unidade 88, lap top unidade 13 no telemóvel atus ida resin.

Hafoin sobu ekipa halo kedas identifikasaun ba ema nain-99 hodi submete ba prosesu investigasaun hafoin sei prosesu ba Ministériu Públiku. Operasaun ne'e hatudu duni Governu no forsa seguransa Timor-Leste nia seriedade atu kombate krime transnasionál ne'ebé tenta buras iha ita-nia nasaun.

Autoridade sira seidauk fó detallu kona-ba identidade ema ne'ebé kapturadu sira no seidauk konfirma akuzasaun ofisiál hasoru suspeitu sira, tanba kazu ne'e sei hela iha prosesu investigasaun. 

Tanba saida mak Timor-Leste sai alvu ba Scam Call Center no Online Game?

Peritu sira hatudu ba fatór oioin hanesan fronteira sira ne'ebé porozu, kapasidade polísia nian ne'ebé fraku, ekonomia ida ne'ebé bazeia ba osan, no hanesan Kamboja uza dolar Amerikanu, ne'ebé halo fasil ba kriminozu sira atu muda no fase osan iha nivel internasionál. Governadór Banco Centrál sira nota katak osan fo’er bele “hamoos” bainhira tama ona iha sistema Timor-Leste nian no depois muda ba ne’ebé de’it ho livre loos.

Saida mak Scam Call Center no Online Game?

Sentru Xamada Bosok (Scam Call Center) mak operasaun fraudulentu ida ne'ebé dezeña atu lohi vítima sira hodi haruka osan ka fó dadus pesoál uza kontaktu telemovél ka xamada internet ne'ebé bosok. Fraze "Scam Call Center no Online Game" provavelmente refere ba konseitu rua ne'ebé distintu maibé iha relasaun iha mundu dijitál.

Sentru Xamada Scam (Operasaun Fraude Ilegál)

La hanesan ho sentru atendimentu ba kliente lejítimu sira, sira-ne'e mak sindikatu kriminozu sira ne'ebé mak hala'o operasaun iha eskala boot.

Traballadór sira hetan treinamentu atu halo-an hanesan ofisiál governu nian (ezemplu, ajénsia fiskál, pesoal polisia, prokurador, juiz no seluk tan), reprezentante banku nian, ka apoiu tékniku balun. Sira fabrika krize sira (hanesan komputadór falsu ne'ebé hetan hack ka mandadu ba kapturasaun) hodi hamosu pániku no ezije pagamentu imediatu liu husi transferénsia bankária, kriptomoeda, ka kartaun prezente sira.

- "Pig Butchery": Eskrotu ida ne'ebé mak prevalente iha ne'ebé mak bosok-teen sira harii relasaun online falsu sira iha semana ka fulan barak nia laran hodi manipula alvu sira ba investimentu kriptomoeda fraudulentu.

Fatin sira: Barak mak resintu sira ne'ebé namkari no hetan guarda maka'as husi sindikatu armadu iha fatin sira hanesan Kamboja, Myanmar, no Laos, dala barak uza serbisu forsadu.

"Scam Call Center" hanesan Jogu Online/Video

Fraze ne'e bele mós refere ba jogu video satíriku sira ka simuladór jestaun nian (hanesan Scam Center Simulator ka Skam) ne'ebé disponivel iha plataforma sira hanesan Steam no Roblox.

- Konseitu: Iha jogu sira-ne'e, jogador atua hanesan jestór ida ba kompostu eskrotu subar nian ka funsionáriu foun ida ne'ebé koko atu harii impériu fraudulentu ida hodi bele moris.

- Polémika: Enkuantu jogu balu hakbesik ba asuntu ne'e hanesan umór nakukun, ho estilu jestaun nian, sira hamosu krítika husi sobrevivente sira iha moris-reál no defensór anti-fraude nian ne'ebé argumenta katak sira trivializa tráfiku umanu no krime finanseiru maka'as.

Lista esforsu governu Timor-Leste liu husi ekipa seguransa konjuntu hanesan, PNTL no PCIC ne’ebé durante ne’e halo kaptuasaun ba rede Scam Call Center no Online Game iha teritóriu nasionál;

  1. Iha loron 19 Agusto 2024, Prezidente Autoridade ba Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Cusse Ambenu (RAEOA), Rogério Tiago de Fátima Lobato akompaña husi Koordenadór ba Komisaun Ezekutiva Zona Ekonómika Espesiál bá Dezenvolvimentu Oé-Cusse Ambeno (KE-ZEEDOA), João Mendes Gonçalves selebra asina Memorandu Of Undertanding (MoU) ho kompañia Golde River Universe.
  2. Iha loron 11 fulan-abríl tinan 2025, Inspesaun Jeral dos Jogos e Lotariaiha kapitál Dili, asina kontratu konsesaun nasionál ida ho Golden River Universe Lda, ne'ebé lidera husi  Datuk Harry Ng husi Malázia.
  3. Iha loron 7 fulan-Jullu, tinan 2025,Prezidente Autoridade ba RAEOA, Rogério Tiago de Fátima Lobato no Lim ofisialmente lansa Oe-Cusse Digital Centre ne’ebé atu halo tetuk (ateru) tiha lagoa (rawa-rawa) iha hotél Oe-Upu nia oin ho rai total hektar 141
  4. Iha loron Segunda, 25 Agostu 2025 horas tuku 21:00 kalan autoridade seguransa sira sobu tiha Hotél Oe-Upu iha Oe-Kusi Ambeno ne’ebé deskonfia atu nakfilak ba Scam Call Center no Online Game
  5. Iha loron 11 Setembru 2025, Gabinete ONU nian kona-ba Droga no Krime (UNODC) fó avizu katak, sindikatu kriminozu estranjeiru sira infiltra ona Timor-Leste hodi estabelese kompostu eskrotu nian ne'ebé hanesan ho sira iha Kamboja, Laos no Myanmar
  6. Liu tiha loron 10, iha loron 21 Setembru 2025, MinistruPrezidensia Konsellu Ministru, Hermenegildo Pereira públika postazen ida iha Facebook hodi alega katak, sindikatu kriminozu estranjeiru sira hatama osan tokon $45 mai Timor-Leste ho aviaun privadu hodi halo subornu ba membru governu sira atu aprova lisensa ba sira nia operasaun.
  7. Iha loron 1 Outubru2025, Parlamentu Nasionál vota atu kansela tiha lisensa hotu-hotu ne’ebé ligadu ba atividade jogo sira, no Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão rasik partisipa iha autoridade sira nia enserramentu kabina sorteiu Grand Dragon nian
  8. Iha loron 2 Outubru2025, Governu Timor-Leste hasai Rezolusaun Governu Número 54/2025, hodi fó sai revogasaun imediata ba konsesaun, lisensa, no autorizasaun hotu-hotu ne'ebé relasiona ho operasaun jogu no aposta online
  9. Iha loron 10Dezembru 2025, PNTL halo pasa revista ba eskritoriu Venture Tower ETO Tower iha Colmera-Dili
  10. Iha loron Sesta 26 Juñu 2026, Polisia sobu tiha Scam Call Center no Online Gameiha hotel ida iha Tibar.  
  11. Iha loron 09 Jullu 2026, autoridade seguransa sira sobu no kaptura tan sidadaun estranjeiru kuaje nain-100 iha Manleuana no Bebonuk, tanba deskonfia involve hala’o operasaunScam Call Center no Online Game.
Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter