TL aliña ho kompromisu koletivu ASEAN ba orden ekonómiku rejionál

CEBU (TOP) - Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay hateten, Timor-Leste aliña maka’as ho kompromisu koletivu ASEAN nian ba orden ekonómiku rejionál ne’ebé nakloke, previzível, transparente, no bazeia ba regra sira. Kompromisu ida-ne'e sustenta kreximentu, prezerva konfiansa investidór nian, no garante katak rejiaun ne’e sai nafatin hanesan ânkora ne'ebé konfiável iha ekonomia globál.

Iha reuniaun konsellu AEC  ne’e, Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay akompaña husi Vise-Ministru Komérsiu no  Indústria, Augusto Junior Trindade.

Vise-PM hato'o nia intervensaun foku liu ba situasaun globál atuál no dezafiu sira iha Timor-Leste nian.

Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay hato'o nia intervensaun iha Cebu, Filipina.

“Ha’u sente onradu atu partisipa iha Enkontru Konsellu AEC ida-ne’e ba dala uluk hafoin Timor-Leste hetan admisaun nu’udar Membru plenu ASEAN nian iha fulan Outubru liubá. Ita hasoru malu iha momentu ida ne'ebé maka intensifika inserteza globál,” Vise-Primeiru-Ministru hato’o nia intervensaun ne’e durante reuniaun Konsellu AEC (ASEAN Economic Comunity-Komunidade Ekonómika ASEAN)  ba dala-27 iha sala reuniaun Rosal Ballroom 1-3, Shangri-La Mactan Cebu, Filipina, Kinta, 07 Maiu 2026.

Tensaun jeopolítika sira, krize ne'ebé la'o hela iha Médiu Oriente tuir Vise-PM ne’e katak, efeitu sira ne'ebé restu husi pandemia COVID-19, interupsaun sira ba kadeia fornesimentu sira, no dezafiu ne'ebé mak aselera husi mudansa klimátika kontinua atu interasaun no atu forma liña ekonomia.

“Ba ita-nia Estadu-membru barak, liuliu ekonomia sira ne'ebé dezenvolve hela no dependente ba importasaun, xoke sira-ne'e tradús ba volatilidade folin nian, presaun fiskál sira, no aumentu risku sira ba estabilidade makroekonómika. Iha kontestu ida-ne'e, salvaguarda reziliénsia la'ós opsionál; ida-ne'e imperativu,” Vise-PM esplika.

Governante ne’e esplika ba delegasaun sira katak, Timor-Leste aliña maka’as ho kompromisu koletivu ASEAN nian ba orden ekonómiku rejionál ne’ebé nakloke, previzível, transparente, no bazeia ba regra sira. Kompromisu ida-ne'e sustenta kreximentu, prezerva konfiansa investidór nian, no garante katak rejiaun ne’e sai nafatin hanesan ânkora ne'ebé konfiável iha ekonomia globál. Iha tempu hanesan, tenke aprofunda kooperasaun prátika, ne'ebé haree ba oin hodi hametin ita-nia reziliénsia koletiva.

Vise-PM ne'e destaka área prioridade haat ne’ebé Timor-Leste fiar katak ASEAN tenke kontinua avansa kooperasaun.

Primeiru, hasa'e seguransa enerjétika no diversifikasaun. Eventu sira foin lalais ne'e subliña urjénsia atu hamenus vulnerabilidade sira iha fornesimentu enerjia nian.

“ASEAN tenke aselera tranzisaun ba sistema enerjia sustentável, promove fonte enerjia diversifikadu, no aprofunda kooperasaun rejionál hodi salvaguarda dalan fornesimentu no infraestrutura. Timor-Leste komprometidu atu progresivamente aliña ho enkuadramentu enerjétiku xave sira ASEAN nian, hodi esplora adezaun ba Akordu Seguransa Petróleu ASEAN nian, no partisipa iha inisiativa sira hanesan Rede Enerjia ASEAN nian no Gazodutu Trans-ASEAN nian hodi hasa’e seguransa no konetividade fornesimentu nian”.

Segundu, reforsa seguransa ai-han no kadeia fornesimentu ne'ebé reziliente. Garante asesu ba ai-han ne'ebé estavel no baratu maka prioridade krítiku ida. Fortalese koordenasaun rejionál, hadi'a lojístika, hamenus barreira komérsiu, no rezerva kontinjénsia sira maka esensiál.

“Timor-Leste fó apoiu atu esplora espansaun ba Rezerva Foos Emerjénsia ASEAN Plus Tolu (APTERR-ASEAN Plus Three Emergency Rice Reserve) no dezenvolvimentu potensiál ba koordena rezerva adubu rejionál sira, tuir Deklarasaun ASEAN 2023 nian kona-ba Hametin Seguransa Ai-han no Nutrisaun hodi Hatán ba Krize sira”.

Terseiru, aprofunda integrasaun ekonómika no transformasaun dijitál. Hodi fasilita fluxu komérsiu no investimentu, hasa’e konetividade, no aselera ekonomia dijitál, ita bele hametin merkadu úniku ASEAN no baze produsaun.

“Hametin kadeia valór rejionál sira no promove komérsiu intra-ASEAN la’ós de’it hamenus vulnerabilidade sira maibé mós hasa’e ita-nia kompetitividade iha nível mundiál. Nune'e mós, fó kbiit ba Empreza Mikro, Ki'ik no Médiu sira (MSMEs), hasa'e kapasidade dijitál sira, no investe iha abilidade sira forsa traballu nian sei halo ita-nia kreximentu sai inkluzivu no reziliente liután”.

Kuartu, avansa dezenvolvimentu sustentável no fahe informasaun. Reziliénsia klimátika no inisiativa sira ekonomia verde nian tenke sai hanesan korrente prinsipál iha ita-nia polítika sira. Iha tempu inserteza, troka informasaun oportunu no koordenasaun polítika ne’ebé besik liu entre órgaun setoriál sira ASEAN nian signifikativamente hasa’e preparasaun koletiva. Halo ponte ba lakuna kapasidade no garante inkluzividade iha implementasaun sai esensiál atu Estadu-membru hotu-hotu bele partisipa tomak iha ajenda integrasaun ASEAN nian.

Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente, Dato’ Seri Francisco Kalbuadi Lay, partisipa iha reuniaun Konsellu AEC (ASEAN Economic Comunity-Komunidade Ekonómika ASEAN) ba dala-27 iha sala reuniaun Rosal Ballroom 1-3, Shangri-La Mactan Cebu, Filipina, Kinta, 7 Maiu 2026. Credit: Media VPM1.

Maluk Ministru sira Konsellu AEC nian, enkuantu ASEAN avansa esforsu sira-ne'e, mai ita tane aas ASEAN nia sentralidade no orden ekonómiku ida ne'ebé estável, bazeia ba regra sira enkuantu aprofunda parseria estratéjiku sira iha ita-nia rejiaun laran no li'ur.

“Timor-Leste prontu atu kontribui ho konstrutivu ba objetivu sira ne’ebé fahe hamutuk ne’e”.

Vise-PM ne’e katak, nu’udar ekonomia joven no emerjente, Timor-Leste bele ho dimensaun ki’ik, maibé metin  kompromisu prontu atu kontribui, prontu atu halo parseria, no prontu atu buras hamutuk ho ita-nia família ASEAN no komunidade globál. ASEAN nia forsa iha unidade, adaptabilidade, no kooperasaun haree ba oin, serbisu hamutuk ho previzaun no respeitu ba malu, ha'u fiar katak ita sei haburas reziliénsia, inkluzividade, no prosperidade fahe ba ema hotu.

Reuniaun ida ne'e partisipa husi Sekretáriu Jerál ASEAN nian, Dr. Kao Kim Hourn no mós nasaun 11 ne’ebé adere ona ba iha ASEAN, Señora Cristina Roque, Prezidente Konsellu AEC no Sekretária ba Departamentu Komérsiu no Indústria Filipina nian, Ministru sira Konsellu AEC nian.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter