KUTETE (TOP) – Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN, Mari Bim Amude Alkatiri iha tinan 2020 hateten, husik parte igreja sira mak halo asaun karitativa. Politiku sira labele halo, tanba se halo karik ne’e kategoria kasa votus no sosa votus, sa tan halo asaun karitativa hanesan ne’e besik loos ona tempu eleisaun parlamentar.
Alkatiri, durante tinan 2022 nia klaran hahu ativu tebes uja atributu partidu FRETILIN nian hodi ba halo asaun karitativa iha teritoriu nasionál, no iha loron Domingu, 29 Janeiru 2023, akompaña ho membru CCF lubuk ida inklui Prezidente Autoridade ba Rejiaun Administrativu Espesial Oe-Kusi Ambeno (RAEOA), Arsenio Paixão Bano ba fahe ona material konstrusaun uma ba vitima visum obrigatoriu ka vitima teste virjinidade matebian Febriana Bana nia inan-aman, José Bana no Tereza Abi iha bairro Kutete, aldeia Mahata, suku Costa, sub-rejiaun Pante Makassar.

Ekipa ne’ebé lori material konstrusaun uma ba Kutete ne’e mak Alkatiri akompaiña husi Vise-Prezidente Partidu, Aniceto Guterres, Adjuntu Sekretáriu Jerál Elizario Fereira, ho estrutura (RAEOA).
Tuir informasaun ne’ebé The Oe-Kusi Post (TOP) asesu husi pájina ofisial partidu FRETILIN nian katak, hafoin entrega tiha material konstrusaun uma ne’e, Alkatiri hateten, ajuda ne’e nu’udar asaun solidaridade hodi solidariza família sira ne’ebé persiza duni túlun.
Materiál konstrusaun ne’e intrega ba José Bana no Tereza Abi, hodi hadia sira nia hela fatin, molok governu liu husi programa Uma Naroman ba Povu reguler, Uma Naroman ba Povu +A no +B bele fó prioridade ba família ne’e.

Febriana Bana mate liu tinan tolu resin ona mak foin hetan tulun material konstusaun uma husi lider partidu istoriku FRETILIN iha tempu ne’ebé atu tama ona ba eleisaun parlamentar 2023.
Febriana Bana mate hafoin hetan visum obrigatoriu iha PRADET Oe-Kusi Ambeno
Koordenadora PRADET Oe-Kusi Ambeno iha tempu ne’eba Arsenio Paixão Bano nia alin feto rasik mak Sanchia Florência Paixão Bano ka Meta Bano.

Antes ne’e ONG lubuk ida hato’o solidaridade ba ONG PRADET katak, durante tinan barak nia laran, Pradet sempre serbisu ho di’ak, no afirma tan katak sientifikamente visum (prátika virjinidade) nunka hamate ema, maibé faktu hatudu, Febriana Bana ikus mai tenke mate hafoin hetan visum obrigatoriu iha Ambeno.
Vitima detensaun no vitima visum obrigatoriu lubuk ida hateten ba The Oe-Kusi Post (TOP) katak, matebian Febriana mak sai ikus husi fatin detensaun iha uma mahon PRADET nian hodi lori ba halo visum obrigatoriu ka teste virjinidade ho forsadu iha fulan Juñu 2020. Hafoin visum, liu fulan rua de’it, matebian nia fatin lulik mosu infensaun, no ikus mai tenke mate iha loron Sesta 14 Agustu 2020. Febriana nia mate ne’e atu tama ona ba tinan tolu.

Matebian Febriana Bana mai husi familia ida kbi’it la’ek tebes, laiha forsa. Nia aman durante tinan barak nia laran sofre hela difisiensia matan to’o ohin loron.
Iha tinan 2018, Prokurador ho inisial MS fo orden ba PRADET hodi halo visum obrigatoriu ba labarik minor idade besik na’in 30 ho objetivu atu reforsa evidensia hodi bele fo biban ba Tribunal atu kondena eis-padre RD, no ikus mai Tribunal kondena duni hodi hatama eis padre ne’e ba prijaun durante tinan 12.

Tuir jurisprudensia lei internasional nian kona-ba krime kontra umanidade, kategoriza visum ka teste ba virginidade hanesan krime violasaun seksual ka pemerkosaan. Nune’e mos Kodigu Penal Timor-Leste nian Artigu 171 to’o 173 konsidera katak se de’it mak hatama objetu ruma ba vitima nia fatin lulik konsidera hanesan krime violensia seksual.
Notisia relevante: Arsenio Bano fó kareta ba nia feton rasik
Iha loron 2 Jullu 2021, labarik feto besik na’in 30 ne’ebé sai vitima ba visum obrigatoriu ba virgnidade husi Prokurador, ONG, no mediku balun, hato’o keixa ba Ministeriu Publiku tanba konsidera hahalok ida ne’e hanesan krime.
Iha kazu Topu – Honis nian, vitima ida husi teste virjinidade obrigatoriu lakon nia vida tanba sofre infesaun hafoin ONG no mediku balun halo teste ne’e. A’at liutan, teste ida ne’e hala’o husi membru ONG no médiku ne’ebe la’os espesialista atu halo visum ka teste ba virjinidade.

Timor-Leste ratifika ona Estatutu Roma ne’ebe konsagra artigu sira kona-ba krime kontra umanidade, liu-liu artigu 6,7, no 8. Justisa tenke serbi ho loloos no hanesan ba ema hotu atu nune’e labele iha diskriminasaun ba sidadaun sira perante lei nia oin.
Kodigu Prosesu Penal Timor-Leste nian katak, bainhira ema ida ba konfesa katak nia hetan violasaun sexual husi ema ruma mak foin bele halo visum hodi komprova ninia deklarasaun ne’e, maibé bainhira ema ida deklara katak, nia nunka hetan violasaun sexual, entaun labele halo visum ba ema ne’e, no padraun Organizasaun Mundial ba Saúde (OMS) mós hateten momoos katak, bainhira atu halo visum ba vitima violasaun sexual ruma tenke hetan autorizasaun husi vitima ne’e rasik, no bandu atu halo detensaun mak foin halo visum. Se detein ona vitima durante tempu naruk nia laran mak halo visum ne’e viola ona vitima nia direitu fundamental sira. No padraun OMS mós katak, atu halo visum ba labarik feto ho ida menor mós tenke hetan autorizasaun eskrita husi labarik feto sira nia inan-aman rasik.
Pessoal saúde ida ne’ebé atu halo visum ne’e mós tenke hasai espesializada kona-ba área visum ne’e rasik mak foin bele halo, la’os parteira ka médiku jeral mós bele halo. Se ida ne’e mak akontese, ne’e violasaun boot ba ema nia direitu sira.

Kodigu Penal Timor-Leste no padraun OMS nian esplika klaru kona-ba prosedimentu sira atu halo visum, maibé situasaun ne’e la akontese, no la aplika ba labarik feto sira husi uma mahon Topu-Honis iha tinan 2020. Labarik feto sira kuaje nain 30 hetan mak hetan visum ho obriga iha uma Pradet iha fulan Juñu 2020.

Timor-Leste mós ratifika tiha ona konvensaun internasional kona-ba proteze labarik sira nia direitu oin-oin, iha mós Komisaun Nasionál ba Direitu Labarik ka ba Protesaun Labarik, Provedoria ba Direitu Humanu no Justisa (PDHJ) inklui tan ativista ka hanaran aan defensor direitu umanu rihun-rahun iha rai-laran, maibé bainhira Estadu ida ne’e hamutuk ho ninia aparelu sira hanesan Polisia Nasionál Timor-Leste, sosiedade sivil sira balun hanesan PRADET ba foti labarik feto sira kuaje nain 30 hodi halo detensaun illegal durante semana rua iha uma mahon PRADET nian iha Oe-Kusi Ambeno sira laiha lian. Sira dalaruma hanoin katak, labarik feto sira ne’e merese hetan detensaun illegal hanesan ne’e.

Estadu ida ne’e dalaruma haluhan tiha ona vitima visum obrigatoriu sira nia direitu, tanba la konsege kumpri promesa konstitusional hodi proteze labarik feto nain 30 sira nia direitu.
A'at liutan bainhira PRADET kolabora ho pessoal saúde sira iha Oe-Kusi Ambeno halo operasaun masal hodi halo visum ka halo teste masal ba labarik feto sira nia virjinidade iha loron 18 Juñu 2020. Husi prátika teste virjinidade ka prátika dezhumanu ne’e ikus mai Febriana Bana tenke mate, tanba sofre invesaun mak’as iha ninia área vaginal. Teste masal ba virjinidade akontese iha 18 Juñu 2020, no Febriana Bana mate iha fulan Agustu 2020. Oras ne’e tama ona tinan tolu resin Febriana Bana husik hela mundu ne’e, liliu husik hela ninia aman José Bana no Tereza Abi iha Kutete ne’ebé Alkatiri ho Arsenio Bano ba fahe ona material konstrusaun uma ba sira.