DILI (TOP) - Tinan sanulu-resin lima liu ba, Timor-Leste ninia atividade ekonómia ne’e maioria depende ba osan cash. Banku sira ne’ebé eziste iha rai laran mós la dun ko’alia ba malu, ida-idak nonok de’it iha nia fatin. Sira ne’ebé hela iha munisipiu, hela iha foho hasoru ona esperiensia barak kona-ba oinsa atu trata tranzasaun simples ida ho banku sira iha Dili laran ne’e dalaruma lori tempu naruk tebes mak foin hetan nia rezultadu ka solusaun. Ulun moras tebes sa.
Iha loron 13 Setembru 2026, Banco Central Timor-Leste (BCTL) moris no eziste durante tinan 15 (15 anos de idade) loke ona nia odamatan. Iha aniversariu ne’e, Governador BCTL atual eis Vise-Ministru Finansas Helder Lopes hateten fraze ida ho lian Tetum ne’ebe kapta istoria tomak: Banku Iha Hau Nia Bolsu.
Governador BCNTL mai husi partido CNRT ne’e fó naran ne’e ba ema sira ne'ebé nia hanoin. Agrikultór ida iha Bobonaro. Estudante ida iha Baucau. Emprezariu ki’ik ida iha Oe-Cusse Ambeno. Loja nain ida iha Ermera. Funsionáriu públiku ida iha Dili. Moris ne'ebé la hanesan, sikun oioin iha nasaun ida nia laran maibé objetivu, nia hateten, hanesan ba sira hotu. Banku ida ne'ebé tama iha sira nia bolsu, iha ne'ebé de'it sira iha,” katak Helder Lopes durante nia diskursu iha loron moris BCTL ba tinan 15 iha loron 13 Setembru 2026.
Objetivu ne'e seidauk atinji tomak. Maibé diskursu ne'e hatudu to'o iha ne'ebé mak nasaun ne'e to'o ona, no to'o iha ne'ebé mak nia tenke la'o nafatin.
Osan ne'ebé la'o lalais liu
Susesu ne'ebé klaru liu mak iha pagamentu sira. Timor-Leste harii ona, pedasuk ba pedasuk, sistema ida ne’ebé husik osan la’o lalais no seguru.
Iha R-TiMOR, ne'ebé liga banku sentrál, banku komersiál sira, no Ministériu Finansas ba pagamentu sira iha tempu-reál. Iha P24, ne'ebé permite ema sira uza sira nia kartaun bankáriu iha mákina sira ne'ebé hala'o husi banku sira seluk. Pagamentu impostu sira agora akontese ho eletróniku. Pagamentu alfándega nian sira mós iha ligasaun. Kartaun Visa, Mastercard no UnionPay funsiona iha ne'e.
Peza foun liu mak hanaran Ti-Fast. Ida-ne'e uza sistema kódigu QR ida de'it, nune'e pagamentu ida bele akontese kedas entre ema na'in-rua, negósiu ida, ka governu iha tempu saida de'it, loron ka kalan. Ba ema ida ne'ebé dook husi banku nia sukursál, kódigu QR ida bele importante liu duké edifísiu foun ida.
BCTL la para de’it iha fronteira. Governador BCTL ne’e dehan planu ne’e atu sistema pagamentu Timor-Leste ikus mai liga ho nasaun sira seluk iha rejiaun ne’e, nu’udar parte husi ligasaun ne’ebé kle’an liu ho ASEAN. La fó data. Maibé ida-ne'e deskreve hanesan planu ida, la'ós de'it mehi ida.
Osan barak, maibé susar atu empresta
Iha ne'e mak parte susar liu husi istória. Timor-Leste nia sistema finanseiru ka’er osan barak. Maibé osan ne'e la to'o ba ema sira ne'ebé presiza tebes atu halo empréstimu.
Governadór BCTL husi Com, munisipiu Lautem ne’e ho onestu kona-ba ida-ne'e. "Ami iha rekursu finanseiru substansiál sira," nia hatete, "maibé likidez doméstika barak liu mak desligadu husi investimentu produtivu." Iha termu simples: iha osan ne'ebé tuur iha sistema ne'ebé la empresta atu haburas ekonomia.
Negósiu ki'ik sira, agrikultór sira, no operadór turizmu sira sente ida-ne'e liu. Dala barak sira labele hetan empréstimu ne'ebé baratu. Agora daudaun, taxa juru médiu ba empréstimu sira iha Timor-Leste mak besik pursentu 10.23, to'o Juñu 2026. Ba komersiante ki'ik ida ka agrikultór ida, ne'e kustu ida ne'ebé maka'as.
Parte ida husi problema mak kolaterál. Negósiu ki'ik barak laiha rai ka edifísiu sira atu oferese hanesan garantia ba empréstimu ida. Atu hadi'a ida-ne'e, governu estabelese ona regra foun ida ne'ebé permite negósiu sira uza sasán sira seluk hanesan ekipamentu, inventáriu, sasán sira hanesan garantia. BCTL mós serbisu atu hadi’a rejistu kréditu no lei sira kona-ba bankrot, nune’e banku sira bele fó empresta ho konfiansa liután.
Governadór tau objetivu ho simples: transforma sistema finanseiru ida ne'ebé mak barak liu rai de'it osan ba ida ne'ebé mak tau osan ne'e atu funsiona.
Fundu ida ne’ebé la depende ona ba mina-rai
Númeru boot liu iha diskursu ne'e mak biliaun $18. Ne'e maizumenus tamañu Fundu Petrolíferu Timor-Leste nian, konta poupansa nasaun nian ne'ebé harii husi rendimentu petróleu no gás nian iha tinan barak nia laran.
Maibé iha ne'e mak mudansa importante: osan mina-rai nian la'ós ona razaun loloos Fundu nian atu buras. Iha tinan 2025, reseita loloos petrolíferu nian mak besik millaun $36 de'it. Entretantu, Fundu hetan besik biliaun $1.77 husi de'it nia investimentu sira, asaun sira, obrigasaun sira, no ativu sira seluk iha mundu tomak.
To'o iha fulanJullu 2026 nia rohan, Fundu ne'e hamutuk besik biliaun $18.43. Osan barak liu mak iha obrigasaun globál sira, ho parte ki'ik liu iha asaun globál sira no dívida privada. Desde Fundu ne'e hahú, nia hetan ona besik bilaun $12.03 totál husi investimentu sira de'it, liu metade husi buat hotu ne'ebé nia halo ona.
Governadór bolu ida-ne'e hanesan inísiu husi "era pós-reseita petrolífera nian." Ho liafuan simples: mina-rai hotu daudaun, nune'e Fundu agora tenke moris ho investimentu intelijente.
Nia deskreve kada dolar iha Fundu hanesan opsaun ida entre gasta agora ka rai ba futuru.
Falta iha diskursu ne’e mak la iha ema ida mak hatete loloos kona-ba osan hira mak governu planeia atu hasai husi Fundu Petróleu iha tinan hirak tuir mai. Desizaun ne'ebá pertense ba governu no Parlamentu, la'ós banku sentrál. Maibé númeru ne'e mak sei deside duni to'o bainhira mak bilaun $18 bele dura.
Produtu loloos mak konfiansa
Iha diskursu nia rohan, Governadór ne'e hatete buat ida ne'ebé simples maibé importante. Banku sentrál ida nia produtu loloos mak konfiansa. La'ós edifísiu sira. La'ós lei sira. La'ós osan ne'e rasik. Konfiansa.
Nia hatutan, tinan 15 nia laran, Timor-Leste harii buat loloos, istema pagamentu ne’ebé ema bele uza, sistema legál ne’ebé neineik loke kréditu, no fundu boot ne’ebé agora hamriik mesak. Maibé Governadór nia liafuan rasik hatudu ba buat ne’ebé sei hela atu prova: katak agrikultór ida iha Bobonaro no emprezáriu ida iha Oe-Cusse Ambeno sente duni konfiansa ne’e iha sira-nia moris loroloron nian, la’ós rona de’it tinan ida dala ida.

