2034: tinan ne’ebé Timor-Leste nia gás to’o no nia poupansa mós hotu?

DILI (TOP) — Francisco da Costa Monteiro temi data ba kampu gas Greater Sunrise desde antes nia sai ministru. Iha fulan Juñu tinan 2019, bainhira sei hanesan xefe ezekutivu husi empreza petrolífera estatál TIMOR GAP, nia hateten ona iha konferénsia enerjétika ida iha Austrália katak, desizaun investimentu finál ida iha tinan rua ka tolu nia laran mak razoavel no katak Timor-Leste bele haruka ona gás naturál likidu iha tinan 2025 ka 2026, tinan rua hirak ne'e liu tiha ona. Iha semana kotuk, husi pódiu ida iha konferénsia Gastech iha Bangkok, nia anunsia tan data no tempu seluk kona-ba Greater Sunrise ne’e.

Produsaun, nia hatete, provavelmente sei hahú iha 2034 ka 2035.

Ajensia notisioza REUTERS fó sai komentáriu ne'e hanesan falta tinan rua nian, ne'ebé mak, Timor-Leste ho nia parseiru Australianu Woodside fó ona janela ida husi tinan 2032 to'o tinan 2035 iha tinan ida antes, liña tempu dahuluk ne'ebé mak parte rua ne'e fó sai hamutuk. Maibé signifikadu la'ós tinan rua. Iha ne'ebá mak data foun to'o.

Tuir projesaun governu nian rasik, sita husi Banku Mundial, Fundu Petrolíferu, konta soberanu maizumenus biliaun US$19 ne'ebé agora subskrita kuaze orsamentu estadu tomak, bele esgotadu tomak iha tinan 2034, ka lalais liu depende ba lalais oinsá Dili gasta. Banku nia avaliasaun ne'ebé foin lalais liu tau deplesaun iha tinan 2038. Dalan ne'ebé de'it, aritmétika agora taka ona ba pontu ida. Iha Ministru Petróleu nia kazu di'ak liu, molékula dahuluk husi gás Sunrise nian to'o iha ka hafoin momentu ne'ebé osan ne'ebé nia atu troka hotu. No gás dahuluk la'ós reseita dahuluk: tuir termu rekuperasaun kustu padraun, tinan sira liu entre kampu ida ne'ebé produz no tezouru ida ne'ebé selu.

Durante dékada rua, Greater Sunrise deskreve iha Dili hanesan ponte ida ba era pós-petrolíferu. Ponte ne'e agora monu iha fatuk-kuak nia sorin dook.

Saida mak rejistu hatudu

Data sira muda ona iha diresaun ida de'it.

Anúnsia ona

Alvu ba gás dahuluk

Juñu 2019, konferénsia Credit Suisse (Diretor TIMOR GAP, E.P, Francisco da Costa Monteiro)

2025–2026

Juñu 2025, Konferénsia Produtór-Konsumidór LNG, Tókiu (Ministru Francisco da Costa Monteiro)

2032

Novembru 2025, akordu estudu konseitu ho Woodside

2032 - 2035

Setembru 2026, Gastech, Bangkok (Ministru Francisco da Costa Monteiro)

2034 - 2035 

Iha Tókiu iha Juñu 2025, Monteiro hateten katak estudu konseitu independente ida konfirma ona katak dezenvolvimentu LNG iha rai-maran iha Timor-Leste mak opsaun ida ne'ebé viável komersialmente, no estabelese alvu ida ba gás dahuluk iha tinan 2032. Fulan sanulu-resin-lima liu tiha, parte kraik husi alkanse ne'e laiha ona.

Diskrepansia ida iha rejistu merese hetan resposta. Bainhira akordu kooperasaun nian asina iha Fórum Enerjia, Mina-rai no Negósiu Timor-Leste nian iha Dili iha Novembru 2025, pelumenus publikasaun indústria ida relata estudu ne'e hanesan alvu ba produsaun ba tinan 2028 to'o 2030, janela ida ne'ebé governu ida la uza dezde tempu ne'ebá. Testu akordu nian seidauk fó sai ba públiku to’o agora.

Dokumentu tolu ne'ebé importante

Negosiasaun ne'ebé Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, Francisco da Costa Monteiro hatete katak "finaliza ona" iha semana liubá la'ós buat ida de'it. Ne'e instrumentu tolu, no sira nia estatutu fó sai de'it iha fragmentu sira, barak liu liu husi Komunikadu ba Imprensa governu nian duké Parlamentu.

Iha fulan-Abril, hafoin Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hasoru enviadu espesiál Austrália nian ba Greater Sunrise, Katrina Cooper, iha Palásiu Governu, Governu hatete katak konversasaun sira iha faze avansadu ida kona-ba Akordu Fahe Produsaun nian, Rejime Fiskál ida, no Kódigu Mineiru Petróleu nian, ne'ebé ikus liu finaliza tiha ona. Sesaun intensivu sira hala'o daudaun, inklui ronda virtuál sira no enkontru sira prezensiál ne'ebé marka ona ba fulan-Juñu iha Dili no Canberra.

Ministériu Petróleu no Rekursus Minerais no TIMOR GAP, E.P., lori Enviada Espesiál Governu Austrália ba Greater Sunrise (Greater Sunrise Sherpa), Señora Katrina Cooper no delegasaun, hodi observa dezenvolvimentu iha Suai no Planu governu ba industrializasaun setór petróleu iha loron 23 Jullu 2024. Credit: Media MPRM.

Iha fulan Agostu nia rohan, arkivu ne'e iha oin públiku ne'ebé diferente. Agio Pereira, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru nian, deskreve husi Governu nu’udar interlokutór prinsipál kona-ba Greater Sunrise, mak simu Vise-Prezidente Woodside, Paul Sullivan no Country Director, António dos Santos, iha Díli hodi halo revizaun ba enkuadramentu jurídiku, fiskál, tékniku no komersiál. Ne'ebé hamosu pergunta dahuluk ne'ebé seidauk hetan resposta. Se Akordu Fahe Produsaun no Rejime Fiskál agora rezolve ona, ne'e istória ida ne'ebé boot liu duké atrazu ruma, no laiha governu ida mak hatete nune'e. Se "finalizadu" deskreve de'it konkluzaun husi ronda ida husi enkontru sira, liafuan ne'e halo hela serbisu boot ida iha públiku internasionál ida husi investidór sira nia oin.

Rejime fiskál la’ós téknika ida. Ida ne'e determina tinan hira hafoin 2034 Estadu haree dolar ida. Ida-ne'e nunka públika.

Iha diplomasia nia okos iha rai-kuak ida

Akordu ida iha fulan Novembru tinan 2025 nian enkuadra konseitu LNG ida ne'ebé bazeia iha Timor-Leste ho maizumenus tonelada millaun 5 kada tinan. Ida-ne'e sai nafatin kuadru estudu nian. Selesaun konseitu, enjeñaria front-end, revizaun ambientál, termu fiskál no finansiamentu hotu-hotu hamriik entre ida ne'e no desizaun investimentu finál, no projetu gás Ázia-Pasífiku komparavel sira lori ona média tinan lima to'o hitu atu hakotu faze sira-ne'e.

Janela 2032-2035, análize rejionál ida nota, asume kondisaun sira ne'ebé favoravel katak kanu bee-klean ida liu husi Timor-Leste prova viável ho kustu aseitavel, no katak merkadu sira LNG nian iha inísiu dékada 2030 justifika kompromisu konstrusaun ida ne'ebé kalkula iha dolar amerikanu biliaun 7.6.

Woodside nia objesaun ba kruzamentu ba valeta ne'e tuan liu duké partisipasaun maioria Estadu nian. To’o iha tinan 2010, empreza ne’e kontra terminál Timor-Leste iha rai-maran ho razaun kona-ba difikuldade téknika no kustu atu hala’o pipeline ida iha rai-kuak tasi kle’an ida nia leten, enkuantu Dili insisti kona-ba sentrál ida iha Costa-Súl no indústria ne’ebé ida-ne’e sei lori. Kompañia nunka publikamente retira objesaun ne'e. Iha tinan 2020 ida-ne'e hakerek valór kontabilizasaun Sunrise nian tun ba zero.

Tinan lima to'o hitu ne'ebé sukat husi estudu konseitu ida ne'ebé hahú iha finál 2025 produz desizaun investimentu finál ida entre 2031 no 2033. Monteiro hateten iha Bangkok foin lalais katak, nia hein ida iha tinan 2029. Laiha ema ida iha Woodside mak fó apoiu públiku ba data ne'e.

Problema Chuditch nian

Iha Sunrise nia sorin, Ministru Monteiro oferese ba Bangkok notísia di'ak daruak katak Sunda Gas hein atu komersializa deskoberta gás Chuditch nian iha tempu badak.

Kompañia nia arkivu rasik konta istória ida ne'ebé susar liu. Iha fulan-Jullu, Sunda Energy konfirma katak, nia hala'o ona diskusaun sira ho reguladór Upstream ANP no parseiru Estadu TIMOR GAP nian tuir avizu ida kona-ba intensaun atu hakotu kontratu fahe produsaun Chuditch nian, no hatete katak nia avalia hela nia opsaun sira, inklui oinsá atu kontinua ho avaliasaun Chuditch-2 ne'ebé planeadu ho di'ak. Ninia rezultadu interinu ba fulan neen to’o 30 Juñu lista atribuisaun lisensa ambientál ida iha Timor-Leste hamutuk ho avizu terminasaun ne’ebá no ninia períodu remediu loron 120 nian. To'o semana kotuk, PSC hela iha períodu remediu ne'ebá.

Lisensa ambientál ba Chuditch-2 hetan ona iha loron 9 fulan-Marsu tinan 2026 no hala'o to'o loron 9 fulan-Marsu tinan 2028. Posu avaliasaun nian, ne'ebé uluk marka ona ba trimestre daruak tinan 2025 nian, adia beibeik ona tanba falta plataforma ida.

Entaun Ministru Monteiro deskreve hanesan deskoberta ida ne'ebé besik komersiál ne'ebé nia lisensa, nia reguladór rasik muda ona atu kansela. Karik padraun ne'e kura ona no laiha ema ida mak fó sai, ka audiénsia Bangkok nian hateten buat ruma ne'ebé mak arkivu sira la suporta.

Iha ruga ida tan. Bloku Chuditch lokaliza maizumenus kilómetru 185 ba súl Timor-Leste nian, besik kilómetru 100 ba leste Bayu-Undan nian no kilómetru 50 ba súl dezenvolvimentu Sunrise ne'ebé planeadu, no tuur besik infraestrutura prosesamentu ne'ebé eziste iha Indonézia no norte Austrália nian. Rota komersializasaun ruma ne'ebé sadere ba Darwin halai diretamente hasoru doutrina onshore-processing ne'ebé governa polítika petrolífera Timor nian durante tinan ruanulu.

Kazu kontra estadu nia pozisaun rasik

Se la onestu atu relata de'it atrazu ne'e hanesan buat ruma ne'ebé halo ba Timor-Leste.

TIMOR GAP kaer pursentu 56.56 husi emprendimentu, ne'ebé hetan ho dolar amerikanu millaun 650 husi Shell no ConocoPhillips iha tinan 2019, no hafoin ne'e muda ona hodi asume Osaka Gas Australia nia interese sira mós. Woodside opera ho pursentu 33.44. Maioria soberanu signifika parte soberanu ida husi kapitál ne'ebé bolu iha projetu ida ho dolár biliaun 7,6 husi tezouru ida ne'ebé iha ona défisit ne'ebé OJE 2026 tau iha pursentu 59,5 husi PIB, finansia liuliu husi levantamentu sira iha limite Rendimentu Sustentável Estimadu nia leten.

Victor da Conceição Soares.

Eis-Ministru Petróleu no Minerál, Victor da Conceição Soares uluk hatete publikamente iha tinan 2020 katak, sosa ekuidade nian mak desizaun polítika ida ne'ebé foti antes análize viabilidade nian, no katak kazu ekonómiku ne'ebé halibur iha lideransa anteriór nia okos inklui Ministru Monteiro nia mandatu rasik iha TIMOR GAP harii ona ba kotuk.

Asesór independente sira ne'ebé nomeia hamutuk husi governu rua ne'e durante konversasaun sira kona-ba fronteira marítima nian antes ne'e hetan ona katak planu dezenvolvimentu Timor-Leste nian sei presiza dolar biliaun resin iha subsídiu diretu hodi funsiona.

Avaliasaun sira-ne'e hetan kontestasaun, no sira halo antes estudu konseitu tinan 2024 ne'ebé mak governu agora sita. Maibé sira nunka hetan refutasaun ho númeru sira ne'ebé publika ona, no estudu ne'ebé supostamente troka sira seidauk fó sai.

Saida mak Dili sosa ho tempu

Entretantu pozisaun fiskál sai toos liután. Bayu-Undan, kampu ne’ebé prenxe Fundu Petrolíferu durante dékada rua, para ona atu produz reseita ne’ebé signifikativu molok tinan kotuk, reseita petrolíferu nian tun ba besik millaun US$36 iha tinan 2025. Esportasaun la'ós-petrolíferu sira besik millaun US$41 hasoru importasaun sira besik millaun US$960, ho kafé ne'ebé fornese besik pursentu 90 husi rendimentu esportasaun la'ós-petrolíferu nian. Orsamentu 2026 nian besik biliaun US$2.24 mak finansia kuaze tomak husi Fundu, inklui estimativa biliaun US$1.18 ne'ebé foti liu limite sustentável.

Governu nia resposta mak Sunrise. Prezidente Repúblika RDTL, José Manuel Ramos-Horta hatete ona iha públiku katak se Woodside la muda, empreza Xineza ka Kuwait nian sira bele dezenvolve kampu ne'e. PM Xanana asina parseria estratéjiku abranjente ida ho Pekin iha tinan 2023 ne'ebé kobre kooperasaun militár no investimentu iha Sinturun no Estrada. Canberra nia resposta mak enviadu espesiál dedikadu ida. To'o ema ida produz termu ida, argumentu parseiru alternativu nian mak alavanka, la'ós planu ida.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter