SINGAPURA (TOP) – The Climate Reality Project konvida plataforma media online The Oekusi Post (TOP) hodi partisipa iha formasaun durante loron rua, 8-9 Setembru 2026 kona-ba Lideransa Klimátika iha Suntec Singapore Convention & Exhibition Center.
The Climate Reality Project mak organizasaun ne'ebé la’os organizasaun lukrutivu ne’ebé harii husi Eis-Vise Prezidente Estadus Unidus Amerika (1993-2001), Albert Arnold Gore Jr, iha tinan 2006, depois susesu lansa nia filme dokumentáriu "An Inconvenient Truth." Organizasaun ne'e nia Kuartel Jeral iha Washington, D.C., no nia misaun sentrál mak atu hasa'e konxiénsia públiku kona-ba krize klimátika no impele asaun globál atu enfrenta ida ne'e.
The Oekusi Post sente previleziu no onrado tebes hetan konvite husi organizasaun ne’e hodi ba partisipa iha formasaun durante loron rua nian iha Singapura, no iha tempu hanesan mós tuir AT ONE IMPACT WEEK 2026 to’o loron 12 Setembru 2026 iha Suntec Singapore Convention & Exhibition Centre, no ne'e evento loron-lima ne'ebé foka ba konseitu "well-being economy". Organizadór sira uza tema "The Architecture of the Well-being Economy" hodi hato'o eventu ne'e la'ós hanesan konferénsia negósiu ka klima komún, maibé nu'udar plataforma ba aprendizajen kompartilhadu, parseria, no impaktu ho propósitu.
Ideia sentrál husi eventu ne'e mak ekosistema no infraestrutura hamutuk sira mak forma oinsá valor kria, distribui, no mantén. Organizadór sira hakarak troka diskusaun sira ne'ebé foka de'it ba iniciativa isoladu ba modelu "well-being economy" ne'ebé di'ak liu, ne'ebé diresiona rekursu ba rezultadu hanesan natureza rekuperadu, komunidade forte liu, no moris ne'ebé restaura.
“Bazeia ba assuntu ne’e, ami husi The Climate Reality Project Philippines, konvida ita-boot atu halo parte iha formasaun loron rua ne'ebé sei halibur defensór no líder sira husi Malázia, Indonézia, Filipina, no Singapura. Esforsu koletivu ida atu avansa mudansa urjente no esplora krize klimátika no enerjétika sira ne'ebé dezafia Sudeste Aziátiku, no solusaun sira ne'ebé ohin loron iha ne'e,” konteudu konvite ne’ebé dirije ba redasaun The Oekusi Post iha loron 20 Jullu 2026.
Konvite ne’e tau kedas ajenda klaru;
- BAINHIRA : 8–9 Setembru 2026
- IHA NE'EBÉ : Singapura
- KUSTU : Treinamentu mak gratuitu (sei la fornese viajen no akomodasaun)
Iha parte KUSTU nian, The Oekusi Post hetan apoiu tomak husi Laureadu Nobel ba Paz atuál Prezidente Repúblika, José Manuel Ramos-Horta. Fundador no Xefe Redasaun The Oekusi Post, Raimundos Oki oras ne’e iha ona Singapura hodi partisipa iha formasaun sira ne’e to’o loron 12 Setembru 2026.
The Climate Reality Project esplika iha konvite ba The Oekusi Post katak, ida-ne'e la'ós de'it formasaun lideransa klimátika. Ida-ne'e nia abut iha realidade moris nian iha ita-nia rejiaun, iha ne'ebé dezigualdade enerjétika ne'ebé kle'an kona maka'as liu ema kiak sira, dependénsia ba kombustível fósil aumenta injustisa, no progresu loloos ezije tranzisaun ida ne'ebé harii iha justisa, direitu, reziliénsia no konsentimentu.
The Climate Reality Project mós konfesa katak, iha hela konfiansa itoan de’it ba lideransa The Oekusi Post mak ikus mai hetan konvite hodi partisipa iha eventu ne’e.
“Ami fiar katak ita-boot nia lideransa no ita-boot nia organizasaun nia partisipasaun bele ajuda hasa'e futuru klimátiku ida ne'ebé justu no la husik ema ida iha kotuk. Liu-liu bainhira Projetu Realidade Klimátika Filipina halibur ami nia rede iha nasaun no iha rejiaun hodi asegura lian, luta, no vitória sira husi komunidade sira iha liña oin forma konversa hotu-hotu. Iha ne'e mak ami hanoin katak ita-boot nia kompromisu importante liu,” konteudu konvite The Climate Reality Project ba redasaun The Oekusi Post.
“Iha formasaun Singapura nian, ami sei transforma realidade sira ne'e ba lideransa. Ita-boot sei aprende diretamente husi eis-Vise Prezidente EUA, Albert Arnold Gore Jr no oradór sira ne'ebé esepsionál, inklui:
- Lian Pin Koh, Chief Sustainability Scientist, National University of Singapore
- Renzo Guinto, pioneer in planetary health, Duke-NUS Medical School
- Phyllis Cuttino, President & CEO, The Climate Reality Project
- Golda Hilario, Director for Urban Development, ICSC
- Almo Pradana, Director of Climate, Asia Climate Philanthropy Advisory
- Aimee Oliveros, Philippines Branch Manager, The Climate Reality Project.
Organizadór sira deskreve formasaun ne'e la'ós de'it hanesan hodi hanorin partisipante sira kona-ba krize klimátika, maibé hodi transforma esperiénsia real husi komunidade sira ne'ebé afeta liu husi mudansa klimátika iha Sudeste Aziátiku ba forsa kolektivu ba asaun ba justisa. Objetivu ne'ebé hato'o mak atu implementa dalan enerjia no finansiamentu klimátiku ne'ebé foka ba povu no direitu sira, la'ós de'it trata rejiaun ne'e nu'udar destinu investimentu.
Aimee Oliveros, Philippines Branch Manager, The Climate Reality Project, konsidera formasaun ne’e nu’udar momentu ba partisipante sira atu "hadia didi'ak" ferramenta sira ne'ebé sira iha ona, konekta liu husi fronteira, no husu ba rekursu ne'ebé komunidade sira presiza.
Formasaun ne'e hein reprezentante komunidade frontline, advokadu klimátiku sira, espesialista, ofisiál governu, reprezentante setór finansiál, autór setór privadu, no ema seluk ne'ebé lidera mudansa husi Filipinas no husi rejiaun Sudeste Aziátiku tomak. Ne'e sai nu'udar konvénsiu rejionál, la'ós de'it eventu espesífiku ba Singapura de'it.
Organizadór sira nota buat balun ne'ebé influénsia eskolla lugár no tempu ne'e. Sudeste Aziátiku hein katak sei kobre kuaze 20% husi kresimentu demanda enerjia globál iha dékada tuir mai, no krize enerjia ikus ne'e hasa'e folin no limita moris no serbisu loron-loron iha rejiaun. Tasi ida sa’e no aumentu husi tempu ekstremu signifika katak rejiaun ne'e presiza investimentu bilaun $210 tinan-tinan iha infraestrutura ne'ebé reziliente ba klima to'o tinan 2030, númeru ida ne'ebé organizadór sira dehan presiza mekanizmu finansiamentu inovadór, kooperasaun rejionál, no asaun ba nivel komunidade. Papél Singapura nu'udar sentru finansiál globál no líder ba kapitál verde, kombinadu ho nia prezidénsia ASEAN ne'ebé sei mai iha 2027, halo Singapura sai fatin estratéjiku hodi halibur-hamutuk profisionál sira ne'ebé bele ajuda asellera investimentu enerjia moos iha rejiaun. Formasaun ne'e mós sei esplora oportunidade kolaborasaun liu husi fronteira ne'ebé bele hafoun futuru enerjia moos iha rejiaun no dezenvolve sentru ba finansa no inovasaun verde.
Liu husi loron rua sesaun, partisipante sira sei tama ba Climate Reality Leadership Corps ne'ebé maka'as liu rede globál ezistente husi advokadu klimátiku ne'ebé ho formasaun ona hodi fó ba grupu Singapura asesu kontinua ba komunidade ne'e depois de evento ne'e remata.
Hafoin remata formasaun husi The Climate Reality Project, The Oekusi Post mós sei kontinua kedas partisipa iha AT ONE IMPACT WEEK 2026 to’o loron 12 Setembru 2026, no eventu loron-lima ne'e foka ba konseitu "well-being economy".

Organizadór sira uza tema "The Architecture of the Well-being Economy" hodi hato'o eventu ne'e la'ós hanesan konferénsia negósiu ka klima komún, maibé nu'udar plataforma ba aprendizajen kompartilhadu, parseria, no impaktu ho propósitu.
Prinsípiu prinsipál husi evento ne'e mak ekosistema no infraestrutura hamutuk sira mak forma oinsá valor kria, distribui, no mantén. Organizadór sira hakarak troka diskusaun sira ne'ebé foka de'it ba iniciativa isoladu ba modelu "well-being economy" ne'ebé di'ak liu, ne'ebé diresiona rekursu ba rezultadu hanesan natureza rekuperadu, komunidade forte liu, no moris ne'ebé restaura.
Estrutura no área foku: Programa ne'e organiza liu husi "pilar" balun husi well-being economy:
- Klima & Natureza
- Transisaun Enerjia
- Sistema Ai-han
- Ekonomia Sirkulár
- Diak-Moris no Edukasaun
- Konstrusaun Umanu
Pilar sira ne'e ligadu ho tema transversál infraestrutura kapitál, enerjia no natureza, komunidade no kultura, no dezenvolvimentu umanu hodi hatudu oinsá pilar sira ne'e konekta malu, la'ós funsiona separadu-separadu. Evento ne'e mós inklui manifestu publikadu, programasaun bazeia iha sesaun durante semana tomak, no ekosistema kolaborasaun ne'ebé luan liu ba partisipante sira atu konekta liu husi sesaun formál.
Organizadór sira uza Singapura nu'udar sentru rejionál importante ba negósiu, finansa, no konvénsiu internasionál, hodi fó ba framework "well-being economy" audiénsia ne'ebé ligadu ho investimentu hodi hamutuk ema ne'ebé serbisu ba regenerasaun no mudansa sistémiku ho atór kapitál no infraestrutura ne'ebé bele finansia ka eskala serbisu ne'e.
Organizadór sira hein katak semana ne'e sei reforsa kolaborasaun entre ema ne'ebé serbisu iha kampu sustentabilidade, regenerasaun, no mudansa sistémiku, maibé mós fó ba partisipante sira framework ne'ebé klaru liu atu hanoin oinsá infraestrutura, kapitál, no ekosistema mak intera malu. Rezultadu esperadu liu ba relasaun duke informasaun de'it — parseria foun no esposisaun luan liu ba ferramenta prátiku no modelu konseptuál atu transforma lian "well-being economy" ba projetu real.
Semana ne'e koinside ho Climate Reality Leadership Corps Training (8–9 Setembru) ne'ebé mós halo iha Singapura, no besik ho 12th ESG and Sustainability Strategy Asia Summit 2026 (9 Setembru) signifika katak períodu inísiu meiu Setembru 2026 sai períodu konvénsiu klimátiku no sustentabilidade ne'ebé konsentradu iha Singapura.

