Timor-Leste no liu-liu Oe-Cusse Ambeno mak ki’ak liu iha ASEAN?

AMBENO (TOP) - Timor-Leste kontinua entre nasaun sira ho taxa pobreza aas liu iha rejiaun Sudeste Aziátiku (ASEAN), maski hatudu progresu balu durante dékada ikus. Tuir survey nasionál ikus liu ho detallu jeográfiku (TLSLS-3, 2014) katak, 41.8% husi populasaun moris iha liña pobreza nasionál nia okos — desce husi 50.4% iha tinan 2007, no tuir liña pobreza internasionál ($2.15/loron, 2017 PPP), taxa mak 24.4% iha tinan hanesan.

Dezigualdade Jeográfiku

Área rural iha taxa pobreza 47.1%, kompara ho urbanu 28.3%. Iha nível munisípiu, Dili mak kapitál ho taxa ki'ik liu (29.1%), enkuantu Oe-Cusse Ambeno mak rejiaun enklave ida ki’ak liu iha nasaun tomak (62.5% tuir liña nasionál), ho konsumu per kapita ki'ik liu ($49.3/fulan) no dezigualdade (0.31) mós entre aas liu. Ermera (56.7%) no Kovalima (53.1%) mós hetan taxa aas.

Faktudu hatudu, Orsamentu Jerál Estadu (OJE) entre tinan 2014 to’o 2021 ne’ebé aloka ba Rejiaun Administrativu Espesiál Oe-Cusse Ambeno (RAEOA) no Zona Espesiál ba Ekonomia no Sosial Merkadu (ZEESM) mak boot liu kompara ho munisipiu sira seluk iha Timor-Leste. RAEOA no ZEESM iha tempu ne’eba lidera husi eis Primeiru-Ministru atuál Sekretariu Jerál FRETILIN no Prezidente Interinu FRETILIN, Mari Bin Amude Alkatiri no Arsenio Paixão Bano.  

Figura rua ne’e lidera RAEOA no ZEESM ho montante osan boot liu munisipiu sira seluk desde tinan 2014 to’o 2021, maibé dadus husi organizasaun nasionál no internasional oioin hatudu RAEOA mak rejiaun enklave ida ne’ebé ki’ak liu iha Timor-Leste laran tomak. Ida nee faktu no dadus oioin mak hatudu, la’os propaganda politika.

Notisia relevante: Osan barak ne’ebé aloka ba RAEOA-ZEESM deskonfia halai tama ba bolsu ida de’it

RAEOA no ZEESM maske hetan alokasaun orsamentu boot liu, maibé rejiaun enklave ne’e sei ki’ak rabat rai to’o ohin loron. Governu atual desde ka’er ukun iha tinan 2023 to’o oras ne’e mós seidauk hatudu sinal positivu atu oinsa bele hamenus no kore sai tiha rejiaun enclave ne’e husi ki’ak no mukit, tanba desde tinan 2023 konsentra liu ka lakon tempu barak liu sobu-monta estrutura RAEOA no afeta ba ezekusaun OJE ne’ebé nafatin boot liu munisipiu sira seluk, maibé ki’ak rabat-rai nafatin iha Timor-Leste tomak.

Projesaun Atuál (2026)

World Bank Macro Poverty Outlook (Abríl 2026) projeta taxa pobreza internasionál ($3.00/loron, 2021 PPP) atinji 44.3% iha 2026, tun itoan husi 45.4% (2025) no 46.9% (2024), ho tendénsia kontinua tun ba 43.2% (2027) no 42.1% (2028). Taxa pobreza rai-nain-kraik-média ($4.20/loron) projeta 71.7% iha 2026. Número sira ne'e mak modelu forecast/nowcast bazeia ba elastisidade GDP-per-kapita, la'ós dadus survey konsumu foun. Governu Timor-Leste foin mak remata survey ki'ak foun (TL-SLS 2023) iha tinan 2024, maibé Banku Mundial/INETL, I.P seidauk publika ofisiálmente estimativa pobreza atualizadu.

Lucia Falo (20) husi Aldeia Makelab, Suku Taiboko, Posto Pantai Macassar, Oe-Cusse Ambeno moris iha kondisaun susar, tanba defisiensia mental no falta apoiu sosial. Credit: Media PR.

Komparasaun Rejionál

Tuir GDP per kapita ($1,574 projetadu 2026), Timor-Leste kompete ho Myanmar nu'udar ekonomia ki'ak liu iha ASEAN. Nasaun rua ne’e kompete pozisaun ikus liu depende fonte no tinan. Taxa pobreza nasionál Myanmar (32.1%, 2023-24) dalaruma ki'ik liu Timor-Leste (41.8%, 2014), maibé komparasaun ne'e la joga limpu tanba diferensa dadus 12 tinan.

Interesante, tuir HDI (0.634), Timor-Leste iha pozisaun médiu iha ASEAN (#8 husi 11), aas liu Laos (0.617), Myanmar (0.609), no Kambodia (0.606) reflete investimentu iha saúde no edukasaun ne'ebé seidauk konverte ba redusaun pobreza monetária.

Fatór xave ne'ebé kontribui ba pobreza persistente inklui dependénsia aas liu ba levantamentu Fundu Petrolíferu iha kontestu défisit fiskál boot no sa’e (49% GDP 2025, projetadu ~57% iha 2026) hafoin produsaun petróleu remata iha tinan 2025 marka "fase pós-mina rai" ne'ebé riskante ba finansiamentu futuru, traballu informál domina ekonomia (~77% husi forsa traballu); no dezigualdade jeográfiku entre sentru urbanu (Dili) ho munisípiu periférika (liu-liu Oe-Cusse Ambeno).

Falta (la iha) dadus pobreza atuál mak dezafiu sentrál ba análize, presija desizaun polítika pobreza kontinua bazeia informasaun ki’ak nian iha tinan 12 liuba (2014), enkuantu nasaun ASEAN seluk (Vietnam, Filipinas, Thailandia) sira nia dadus estatistika kona-ba ki’ak nian sempre atualizadu kada tinan ka kada tinan 3 ka 5. Timor-Leste nian desde tinan 2014, kuaje tinan 12 ona sei uja nafatin. Ida ne’e dezafiu boot ida ba maka’er ukun sira atu halo desijaun politika kona-ba oinsa bele hamenus ki’ak no mukit iha rai-laran. Publikasaun rezultadu TL-SLS 2023 sei sai momentu importante ba avaliasaun realista kona-ba impaktu ZEESM, polítika sosiál, no tranzisaun pós-petróleu.

The Oekusi Post
Author: The Oekusi PostWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
www.OeKusiPost.com nu’udar plataforma media online iha Oe-Kusi Ambeno, Timor-Leste ne’ebé aprezenta notísia iha área oioin iha teritóriu nasionál. Rua. Numbei, Oe-Kusi Ambeno Mobile: +670 7723 4114 Email: info (at) OeKusiPost.com

Online Counter