Jorge Sampaio, Portugal, no prémiu nobel ba pás tinan 1996

“Só quando beberdes

 do rio do silêncio,

cantareis realmente.”

KAHLIL GIBRAN

Horiseik, loron 10, fulan-Setembru, Jorge Sampaio, eis Prezidente Repúblika Portugál nian hakat tiha ona ba mundu seluk.

Hela de’it loron ualu tan ba nia atu halo tinan 82 loloos. Nia otas ho ha’u-nia Aman matebian, Sebastião Soares Marubi. Sira moris iha tinan ida de’it ne’ebé hanesan:1939. Fulan mak ketak-ketak.Ha’u-nia aman moris iha fulan ida molok Prezidente Sampaio moris.

Portugál, país maun-alin, lakon estadista di’ak ida. Timor-Leste lakon belun boot murak ida, no mós mundu tomak lakon defensór kmanek ida ba kauza justa sira.

Ita hasa’e bandeira metan, nu’udar sinál hato’o sentimentu laran dodok no susar ba Portugál.

Requiescat in Pace, Señor Prezidente, Jorge Sampaio!

Ha’u hatene kona-ba novidade triste ne’e bainhira horiseik iha tuku 9:35 dadeer ha’u lee mensajen badak ida hosi ha’u-nia belun Ricardo Antunes iha nia pájina facebook ne’ebé hatete ho liafuan sira hanesan tuirmai: “Até sempre. Um grande Presidente.” Mensajen ne’e akompaña mós ho fotografia Prezidente Sampaio nian.

Hafoin tiha lee mensajen ne’e, ha’u mós buka kedas atu lee notisia sira hosi media online sira Portugál nian.

Hosi jornál sira-ne’e ha’u hatene liután informasaun lubuk kona-ba Prezidente Sampaio nia perkursu moris, hahú kedas hosi nia tempu estudante universitáriu to’o mai ohin loron. Nia iha biografia ida ne’ebé impresionante, no estraordináriu tebes.

Hanesan ita hatene katak ita-nia problema Timor-Leste, molok masakre Santa Cruz iha fulan Novembru tinan 1991, ‘kuaze’ atu malirin ona iha kampu batalla diplomátika. Ne’e nu’udar realidade moruk ida ne’ebé ita hotu tolan iha momentu ne’ebá. Hanoin hikas ba situasaun ida-ne’e, lori ha’u ba refleta fali liafuan sira ne’ebé haklaken tiha ona hosi ita-nia lia-na’in matebian, Fernando Sylvan  iha nia poema ida tuirmai:

Timor-Leste

Timor,

teu grito fretilin ecoará

com Portugal quieto

com Portugal calado

sem um acto da força à tua força

sem um gesto de orgulho ao teu orgulho

sem o nada de nada à tua História

Mas tu resistirás à Indonésia

e lutarás

e rederfraldarás a tua bandeira

e recantarás o teu hino

e reproclamarás a tua independência

E na liberdade das tuas liberdades

terás a justiça da tua justiça

e no amor do teu amor

terás a paz da tua paz

e na lavra da tua lavra

terás o pão da teu pão

e na escola da tua escola

terás o anseio do teu anseio.

Beijo-te, chão, ó terra do meu berço.

abraço-te, irmão, ó homem do meu povo!

E peço para Portugal o teu perdão!

---                                                            

Hafoin tiha masakre Santa Cruz mak Portugal hala’o nia diplomasia ho maneira pro-ativu tebe-tebes kona-ba problema Timor-Leste iha forum internasionál sira. Asaun ida-ne’e fó esperansa boot ba ita Timoroan sira iha ita-nia jornada luta ba auto-determinasaun.

Ita-nia Belun Boot Presidente Jorge Sampaio, hahú kedas hosi nia mandatu prezidensiál ba dahuluk, tau problema Timor-Leste nian nu’udar ninia foku-sentrál ida. Jestu solidáriu boot ida-ne’e halo ita mout iha laran-haksolok, no ita fiar katak, sedu ka tarde ita sei hetan naroman.

Pesoalmente, ha’u impresionadu tebe-tebes ho Prezidente Sampaio nia intervensaun iha debate au-vivu ida ne’ebé fó-sai liuhosi kanál televizaun CNN iha loron 10, fulan-Dezembru, tinan 1996 bainhira serimónia entrega Prémiu Nobel Pás tinan 1996 nian ba ita-nia Amu Bispu Dom Carlos Ximenes Belo no Maun Boot José Ramos-Horta hala’o iha Oslo, Noruega.

Debate ne’e envolve mós Premiadu Nobel na’in rua, Prezidente Sampaio rasik no mós embaixadór rua hosi Indonézia. Nia ko’alia lian inglés britániku ne’ebé furak tebes atu rona bainhira nia konfronta embaixadór Indonézia nian ida, ne’ebé sai nu’udar reprezentante permanente ba Nasoins Unidas.

Tuir notisia ne’ebé fó sai hosi RTP, Prezidente Sampaio hatete katak debate ida-ne’e sai nu’udar momentu ida ne’ebé aas hosi momentu sira seluk, ba nia vida polítika.

Ha’u haksolok tebes bainhira akompaña debate furak ne’e ho ha’u-nia belun múziku, Aloz Macdonald iha nia uma, iha sidade Guelph,Ontario, Kanada. Bainhira akompaña daudaun programa debate furak ne’e, ha’u-nia matan mós hateke sai ba janela, haree zelu mak tun maka’as oituan hosi lalehan. Panorama ida mak furak. Iha liur ne’ebá malirin la halimar, iha tempu invernu. Ha’u mós iha saudades tebes ho maluk sira iha ita-nia rain doben, Timor-Lorosa’e.

Prémiu Nobel Pás tinan 1996 reforsa liután ita-nia luta ba auto-determinasaun iha frente diplomátika. Prémiu ida-ne’e sai nu’udar “um grito mais alto.”

Prémiu Nobel Pás tinan 1996 halo ona Timor nia naran sai boot liután no morin lemo-lemo iha mundu rai-klaran. Hahú kedas iha Setembro Negro 1999 bainhira ha’u sei iha Lisboa, ha’u hamosu kantiga oan ida ba maluk sira hanesan tuirmai:

Prémiu Nobel halo Timor morin/

Ita keta kose fali dois manu-teen //

Prezidente Sampaio nia kole, ita Timoroan sira selu labele. Maromak de’it mak bele selu nia kole sira ne’ebé nia halo tiha ona mai ita.

Dala ida tan, hanawa ba iha hakmatek nia laran, Na’i Prezidente, Jorge Sampaio!

Até sempre!

---

Fatuhada, 11 Setembru 2021

@JE/ABS/KM

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter