La’o Hamutuk husu kansela no suspende projetu Tasi-Mane

DILI (TOP) – Organizasaun Naun-Govermental (ONG) La’o Hamutuk kontinua husu ba governu atu kansela no suspende “tiha de’it” projetu Tasi Mane hodi labele taka oportunidade bebeik atu investe iha setor produtivu no sustentável sira.

The Oe-Kusi Post (TOP) asesu karta La’o Hamutuk ne’ebé hato’o ba Komisaun C no D iha Parlamentu Nasionál iha loron 23 Jullu 2020 ho assuntu hato’o apresiasaun no oferese kontribuisaun analítiku ba deputadu sira iha prosesu lejizlasaun liu-liu iha Prosesu OJE 2020 no 2021, katak bainhira kansela projetu Tasi Mane ne’e bele salva fundu tokon $17,500.

“Iha karta ne’e, ami mós husu atu kansela no suspende Projetu Tasi Mane no projetu petrolíferu sira seluk, ida ne’e la’ós de’it tanba taka oportunidade beibeik atu investe iha setór produtivu no sustentável sira maibé mós pandemia global ne’e hamosu difikuldade boot iha kompañia petrolíferu sira, laiha finansiamentu ba investimentu sira no sei la fó vantajen di’ak ba povu nian seguransa ba tempu naruk,” konteudu karta La’o Hamutuk ne’ebé asina husi Ekipa koordenasaun La’o Hamutuk, Adilsonio da Costa Junior no Marta da Silva.

“Timor-Leste gasta ona tokon $500 ba projetu Tasi Mane, no fó empresta tokon $670 tan. Maibé ita mós bele salva ita nia Fundu tokon $17,500 se bainhira ita kansela no deside atu suspende projetu ne’e agora. Laiha justifikasaun atu kontinua gasta povu nia osan bainhira laiha probabilidade atu hetan retornu adekuadu”.

La’o Hamutuk husu kansela no suspende, no membru governu sira mai husi partidu FRETILIN durante ne’e mós sempre dúvida no hakarak duni tenke hapara projetu Tasi Mane ne’e, tanba gasta povu nia osan saugati de’it, no laiha retornu.

Ministru Planu Ordenamentu (MPO) José Maria dos Reis to’o oras ne’e sei kontinua dúvida ba projeitu Tasi-Mane.

“Ita mós sei dúvida hela ne’e, komplikadu boot ba ita atu define ba aban-bainrua ita halo tiha estrada pipe line ne’e, la mai Timor-Leste sala ne’e sei nian,” nia hateten iha audensia públiku ho deputadu sira iha Parlamentu Nasionál, Sesta 13 Novembru 2020.

Governante mai husi partidu FRETILIN ne’e esplika, atu halo auto-estrada ida, presiza retornu ne’ebé Timor bele hetan atu retornu mai husi ne’ebé, bainhira maka atu halo auto estrada no pipe line ne’e mai Timor Leste.

“Projeitu tasi-mane ha’u hanoin projeitu ida la’o ona ho investimentu lubuk ida, maibé tuir ha’u nia hare no hatene katak projeitu tasi-mane katak bainhira projeitu boot rua ne’ebé mak ita atu halo iha ne’ebá hanesan supply base ho auto-estrada,” nia esplika.

Maske governu anterior no estrutura Timor GAP anterior mós iha ona estudu viabilidade kompletu, maibé governante FRETILIN ne’e to’o oras ne’e seidauk konvensidu, no nia dehan seidauk hare estudu viabilidade ida ne’ebé garante no justifika kadora bele mai Timor-Leste.

“Ita seidauk iha ita nia akordu ne’ebé mak ita halo ne’e, katak 70% no 30% dada ba Australia no 20% no 80% mai Timor-Leste signifika katak ita seidauk hatene loloos pipe line ne’e mai ka la mai,” nia afirma.

Nia esplika, sei hakarak halo duni auto-estrada para atu responde pipe line mai primeiru tenke hatene serteza pipe line mai Timor-Leste karik hodi hatene estrada ne’e, para bele fó preoridade hodi halo estrada.

“Maibé, ha’u hatene katak ita hotu hotu lideransa Timor no politika Timor nian hakarak pipe line mai iha Timor-Leste dezde kedas eis primeiru Mari Alkatiri.

Nia sei lembra, iha tinan 2005 Mari Alkatiri hatete momoos katak, se Bayu Undang dada ba Australia, Greater Sun Rise tenke mai Timor-Leste, maibé faktu hatudu iha tinan 2019 deputadu FRETILIN tomak iha Parlamentu Nasionál vota kontra ratifikasaun fronteira maritima entre Timor-Leste ho Australia.

Nia rekoñese duni esforsu lider karismátiku Kay Rala Xanana Gusmão durante ne’e luta maka’as hodi dada kadoras mai Timor-Leste, maibé José Reis kontinua ezije tenke iha estudu viabilidade maka bele dada mai.

“Se la’e, ita iha hela situasaun dúvida tanba ida ne’e maka la’os katak atu haluha ona projeitu tasi mane la’e, problema maka agora prioridade agora ita hare loloos, prioridade ida ne’ebé maka ita atu avansa ba oin,” nia esplika.

Notisia relevante: José Reis kontinua dúvida ba projetu Tasi-Mane



Entretantu, Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak iha nia diskursu durante aprezentasaun OJE 2021 iha Parlamentu Nasionál katak, bainhira rekursu mina-rai nian iha Bayu Undan hotu daudaun ona, estratéjia Timor-Leste nian maka esplora mina-matan foun sira iha Greater Sunrise.

Nia hatutan, iha tinan 2018, Timor-Leste negosia ona fronteira marítima ida no tratadu ida ho Austrália, ne’ebé aumenta reseita husi 50% to’o 70%, naran katak prosesamentu Mina-rai nian halo iha Timor-Leste. Estimativa ida husi Conoco Phillips, Shell no Osaka Gas prevee katak mina-matan hirak ne’e bele prodús reseita besik dolar millaun rihun 50, no ba fali estimativa kona-ba kustu investimentu nian ne’ebé presiza atu estabelese indústria mina-rai nian iha Tasi Mane maka besik dolar millaun rihun 18.

“Maske kustu investimentu nian aas, urjente atu transforma setór petrolíferu husi faze agora ne’ebé halo de’it estrasaun, ba setór ida-ne’ebé viável no industrializada, ne’ebé bele kria valór akresentadu no bele garante independénsia enerjétika,” hateten PM Taur.

Nia dehan, maske kustu investimentu nian aas, hein katak projetu ne’e bele fó reseita adisionál líkida, atu depozita iha ita-nia Fundu Mina-rai nian, besik dolar millaun rihun 30.

“Iha perspetiva ida-ne’e, ita-nia investimentu petrolíferu la’ós hanesan obstákulu ida ba investimentu ida iha ema ka ba dezenvolvimentu umanu, maibé sai nu’udar fasilitadór ida husi dezenvolvimentu ida-ne’e. Dolar millaun rihun 30 ne’e, sei esensiál atu finansia faze tuirmai husi ita-nia dezenvolvimentu, no transferénsia interjerasionál ida-ne’e sei garante meiu salvasaun nian ida ba ita-nia jerasaun oinmai sira”.

“Iha ita-nia orsamentu tinan 2021 nian, ita aloka dolar millaun 8,5 husi Fundu Infraestrutura nian ba investimentu iha projetu Tasi Mane nian no dolar millaun 71 ba Timor Gap, hodi kontribui ba jestaun kuidadoza kona-ba ita-nia rekursu Mina-rai nian sira”.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter