Gregório Saldanha: ita tenke kumpri lei inan

DILI (TOP) — Prezidente Komite 12 Novembru ba masakre Santa Kruz, Gregório Saldanha husu ba sidadaun hotu iha rai-laran tenke kumpre konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (K-RDTL) ne’ebé sosa ho ruin no ran desde tinan 1975 mai to’o 1999.

“Ita hotu iha obrigasaun, ita tenke kumpri ita nia lei inan ne’ebé mak ita halo iha tinan 2002,” hateten Gregório liu husi nia diskursu iha komemorasaun masakre Santa Cruz ba dala 29 iha semitériu Santa Cruz, Dili Kinta 12 Novembru 2020.

Iha tinan 29 liuba iha loron 12 Novembru 1991 juventude loriku aswain kuaje 250 resin hetan tiru husi tropa Indonézia iha semitériu Santa Cruz Dili.

Mate restu 12 Novembru ne’e hatutan, Timoroan tenke halo politika tuir lei sira hotu, ne’ebé maka estabelese iha Timor-Leste liu-liu Konstituisaun RDTL.



 

Mensajen hanesan mós hato’o husi eis Komandante em Chefe das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé bolu atensaun ba juventude hotu iha rai-laran, liliu mate restu 12 Novembru sira tenke hanoin ona, tenke hamrik ona hodi defende konstituisaun RDTL ne’ebé oras ne’e hetan violasaun maka’as tebes.

Notisia relevante: Xanana husu mate restu 12 Novembru tenke hamrik ona defende konstituisaun

Masakre barak tebes maka akontese durante tempu rezistensia, maibé ladun hetan kobertura husi jornalista sira husi tasi-balun hodi bele informa ba rai-liur. Masakre Santa Cruz Dili maka hetan kobertura maka’as husi jornalista sira husi rai liur, no ikus mai hafanun komunidade internasional hodi tau matan maka’as liutan ba Timor-Leste nia luta ba ukun rasik aan.

Bele le’e tan: Moru Santa Cruz nakfera to’o doko portaun internasional

Hafoin Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan 2019 la liu iha Parlamentu Nasionál, Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak sarani nia governu nu’udar kareta ida karik la’o ho roda tolu de’it, maibé iha tempu hirak liuba dehan fali kareta roda tolu ne’e kompleta ona hafoin partidu FRETILIN sai “ai-tonka” hodi tonka governu ne’e to’o tinan 2023.

Maibé, eis Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão kontinua konsidera governu atual nafatin la’o ho kareta roda tolu de’it, tanba ejekuta de’it osan moras virus corona (Covid-19) de’it mós susar tebes.

Xanana esplika, iha inisiu tinan ida ne’e, iha ona Estadu emerjénsia ba dala tolu, no oras ne’e Estadu emerjénsia ba dala lima ona. Husi tempu ne’eba to’o ohin loron, Estadu uja hotel balun iha Dili laran nu’udar fatin kuarentena hodi sulan Timoroan sira ne’ebé foin fila husi nasaun afetadu Covid-19. Kuarentena obrigatóriu ba sidadaun sira ne’e durante loron 14 iha fatin kuarentena. Durante periodu ne’e, Timoroan hirak ne’e mós presija alimentasaun lor-loron.

Atu responde ba situasaun ne’e, governu desidi foti osan hamutuk milliaun U$ 250 hodi bele responde situasaun emerjénsia ne’e, infelizmente hotel no empreza sira ne’ebé fornese ai-han (catering) ba sidadaun kuarentena sira balun to’o oras ne’e seidauk hetan pagamentu.

Entretantu, durante diálogu ho estrutura komisaun polítika FRETILIN iha postu administrativu Vera Cruz, munisipiu Dili, loron-29 fulan-Agostu, Sekretariu Jeral FRETILIN , Mari Alkatiri hateten, FRETILIN ba hametin VIII Governu Konstitusional atu ba to’o mandatu nia rohan.

“Uluk Primeiru Ministru Jeneral Taur Matan Ruak hatete dehan se kareta roda 3 bele ba to’o Baucau, ne’e tamba kondutor ne'e matenek liu kondutor ne’ebé mak ka’er kare roda 4. Maibé ha’u dehan agora, kareta ne’e sei ba to’o iha fatin hothotu, la’os ba to’o Baucau de’it. Tanba agora kareta ne'e roda 4 ona,” esplika Alkatiri.

“FRETILIN viabiliza VIII Governu la’os hanesan ema seluk dehan atu sobak hotu. Maibé mai atu la husik sira halo tuir sira nia hakarak hanesan bainbain. Tanba la husik sira atu halo konforme sira nia hakarak ne’e mak sira la gosta FRETILIN ba hamutuk ho Jeneral Taur Matan Ruak”.

“Sira la gosta ita ba hamutuk ho Jeneral Taur Matan Ruak tamba ita hahu fokit ona abut sira, hahu ke’e sai ona bomba ne’ebé sira kuda tiha ona iha tinan barak nia laran.”

Alkatiri dehan, ida ne’e mak viabilizasaun ba VIII Governu. FRETILIN ba hamutuk atu hametin governu ida ne’e, atu la’o ba oin presta serbisu di’ak ba povu to’o tinan-2023.

Maske nune’e, Xanana mós kestiona maka’as prosesu utilizasaun osan duodesimu ne’ebé tuir loloos, no tuir lei fó dalan de’it atu uja osan ne’e ba selu saláriu, no nesesidade ki’ik sira, maibé Xanana dehan oras ne’e governu uja fali osan ne’e hodi halo projetu emerjénsia.

Bankada opozisaun CNRT iha Parlamentu Nasionál (PN) considera governasaun Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak ne’e inkonstitusional no laiha lejitimidade atu apresenta Orsamentu Jeral Estadu ba tinan fiscal 2020 nian.

Deklarasaun politika bankada CNRT ne’ebé lee husi Vise Xefe Bankada CNRT, deputadu Patrocínio dos Reis Fernandes katak, tuir enkuadramentu legal katak ezisténsia VIII Governu ne’ebé moris husi Violasaun Konstituisaun RDTL, iha ninia artigu 106, artigu 112, artigu 86 (f) no artigu 99, la-iha lejitimidade konstitusional atu aprezenta fali Proposta Orsamentu Jeral Estadu 2020, ka kualker Orsamentu Jeral Estadu ba Parlamentu Nasionál.

“Tuir aplikasaun loloos ba Konstituisaun RDTL, tuir Artigu 86 alínea f, Parlamentu Nasional rasik mós tenke hetan ona DISOLUSAUN, a partir husi loron 18 Marsu 2020, tuir Prazu Konstitusional loron neen-nulu kuandu la konsegue aprova Orsamentu Jeral Estado,” deklara deputadu Patrocínio.

Bankada CNRT mós konsidera governasaun atual la’os hahoris festa demokrásia ka liu husi eleisaun jeral, maibé hamoris de’it husi Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, no governasaun ne’ebé nia hamoris ne’e tuir CNRT katak, governu de faktu ne’e la-iha lejitimidade konstitusional tanba, tuir Prinsípius de Estadu de Direitu Demokrátiku nian, governu ida-ne’e labele kontinua eziste.

CNRT mós akuza VIII governu ida-ne’e viola Konstituisaun RDTL, viola Lei Orsamentu no Jestaun Finanseira, tuir artigu 30, kona-ba, “Prazu Aprezentasaun OJE”. Númeru 1 husi Artigu 30 LOJF hateten katak, “Governu aprezenta ba Parlamentu Nasional, to’o loron 15 Outubru, proposta de lei Orsamentu ba tinan finanseiru tuir mai”.

“Ida-ne’e dehan katak, prazu atu aprezenta OJE 2020 maka monu (mais tarde) iha loron 15 Outubru 2019, maibé ohin, ita iha ona 2 Outubru 2020 – ne’e katak, LOJF la fó fatin ba VIII governu de faktu inkonstitusional ne’e atu aprezenta OJE mai iha Parlamentu Nasionál,” katak deputadu husi munisipiu Manufahi ne’e.

Nia dehan, LOJF iha artigu 30 númeru 2, hakerek momoos katak, prazu ba aprezentasaun orsamentu ne’ebé mensiona iha númeru 1 husi artigu 30 ne’e, só la aplika bain-hira: a) Governu em funsaun hetan demisaun, b) Mosu tomada de posse ba governu foun, c) mosu lejislatura foun.

Marcelino Bata
Author: Marcelino BataWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Jornalista
Jornalista TOP. Bandu atu simu envelope ka sasan ruma husi fonte informasaun sira.

Online Counter