Eugenio Xavier Alberto, Estudante Universidade Sanata Dharma Yogyakarata

Sistema Politika Hamate Dezenvolvimentu Ekonomi

Husi: Eugenio Xavier Alberto

Universidade Sanata Dharma Yogyakarata

Intrudusaun  

Politika iha nasaun Timor-Leste hetan adopsaun husi sistema demokrasia. Tuir difinisaun husi Abraham Lincoln hatete katak demokrasia, hari governu mai husi povu, ba povu, fila ba povu. Demokrasia sai hanesan baze prinsipiu fundamental ida hodi uza ba regula sistema lei  iha governu no estadu laran.

Processu  hirak ne’e povu sai hanesan papel ne’ebe importante ida hodi determina kestaun relasiona politika nasaun no estadu nian. Demokrasia signifika katak ema hotu iha direitu neebe hanesan hodi hatu sira nia  opiniaun.

Nasaun Timor-Leste laos uza sistema Aristokrasia. Palavra aristokrasia mai husi liafuan grego signifika katak melhor regra. Era entendida como o melhor governo pelos cidadaos elegiveis e muitas vezes contrastava bem com a forma da monarquia a regra de um individuo. Konstituisaun RDTL artigu 30 hatete katak ema hotu-hotu iha direitu ba liberdade, seguransa no integridade ba nia an rasik.

Realidade ne’ebe akontese iha rai laran politika nain sira uza maneiria retorika hodi hamaus povu nia laran. Kondisaun hirak ne’e quer dizer politik nain sira iha interese privadu ba vida moris individualisme. Idologia politika hala’o muvimentu ne’ebe, diverente entre lider partidu hodi hamate dezenvolvimentu ekonomi iha rai laran. Nudar ema humanu tenki iha honestu, wainhira hakarak lidera povu no nasuan ba vida moris diak. Prosesu atau sai desenvolvimentu ekonomi diak  presija tempo naruk.

Era Globalisasaun 4.0

Krescimentu ekonomia hare husi parte historia katak colonial Portuges halo ona    infrastruktur lubuk maka seidauk dezenvolvidu. Ho nune  governu rekuinese katak hahu indepensia iha loron 20 fulan maiu tinan 2002, Timor-Leste dezenvolvimentu sei lao hakdasak. Signifika katak infrastruktuk barak maka seidauk diak.

Ohin loron tama ba era globalisasaun 4.0 governu tenki halo estudu komparasaun dezenvolvimentu ekonomi ho nasaun seluk. Atu nune bele iha koinesementu ne’ebe kle’an liu tan. Faktor kria no dezenvole ekonomi governu tenki iha planu sistema ekonomi ne’ebe prinsipiu fundamental.

Sistema Ekonomia

Sistema ekonomi iha parte (2) hanesan tuir mai ne’e. Primeiru, sistema ekonomi kapitalismu, iha sistema ne’e aktividade ekonomi makro/mikro governu laiha kompotensia maximu hodi kontrola aktividade ekonomi.

Sektor   privadu/suwasta sai hanesan meius imparsial hodi menimija merkadu. Tuir matenek nain  Adam Smith iha nia buku ho tema the wealth of nations hatete katak, nasaun ne’ebe maka dezenvolvimentu ekonomi avanca tenki servicu uza teknologi.

Sistema ekonômi komérsiu, no indústria sai hanesan meius  produsaun tenki kontroladus iha proprietáriu  privados nomos objetivu hodi obter lucros ekonomia  merkadu..  O proprietário do capital ao fazer seus negócios se esforça para alcançar lucros máximos. Com esse princípio, o governo não pode intervir no mercado para obter benefícios mútuos, mas a intervenção do governo é realizada em larga escala por interesses pessoais.

Segundo, idealismu Karl Marx konaba sistema ekonomi sosialismu hamosu kritika makas ba sistema ekonomi kapitalismu. Marx hatete katak nudar nasaun dezenvolvimentu ekonomi iha rai laran atu dezenvole governu tenki iha kompetensia maximu hodi kontrola aktividade ekonomia ne’ebe maka kria iha rai laran. Hanesan rasionalismu ne’ebe impaktu krescimentu ekonomi sektor exportasaun no importusaun sai hanesa baze investimentu importante.

Sistema Politika Ekonomi

Governu iha poder boot atu halo kontrola ba expor-impor sasan. Hudi nune bele detekta sasan ne’ebe maka povu presija no lapresija. Exemplu Timor-Leste iha potensia ne’ebe bot ba agrikultor atu kria rasik ai-han.

Na realidade ne’ebe akontese iha rai laran emprego agrikultor sira sai fali “bainaka” ba sira nia rain rasik. Se maka iha responsablidade ba problema ne’e povu ou governu? Nudar povu tuir deit sistema ne’ebe maka lao iha governu. Tuir hau nia intepretasaun sistema politika ekonomia iha rai laran  lider halo povu sai “bainaka ba rain rasik”. 

Ai-han barak maka agrikultor  sira iha hanesan tuir mai ne’e: sabraka, lis-mean, lis-mutin, fehuk-ropa, no seluk-seluk tan, maibe sei impor husi extrangeiru. Ne’e governu hatudu katak Produk domestik Bruto (PDB) iha rai laran mate.

Oinsa atu dezenvolve diak liu tan produtu lokal governu tenki hapara impor sasan husi rai seluk. Sediak liu maka estadu halo kolaborasaun ho nasaun seluk atu expor produ husi rai laran ba nasaun seluk atu hase krescementu ekonomi.


Online Counter