Xanana husu joven Betano prepara aan ba Industria Petróleu

BETANO (TOP) – Maske rezigna aan ona husi Xefe Negosiador ba fronteira marritima no terrestre, maibé eis Komandante em Chefe das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão kontinua husu ba juventude sira iha suku Betano, munisipiu Manufahi atu labele involve aan iha grupu oioin hodi halo problema ba malu, maibé prepara aan didi’ak hodi serbisu iha industria petróleu ne’ebé sei dezenvolve iha Betano.

Xanana mehi atu dada kadoras mai Timor-Leste la’os foin mak akontese iha era independensia ka iha tinan 2020, maibé mehi kleur tebes ona durante sei iha funu laran.

“Iha Ainaro duni mak primeira vez hasoru jornalista estranjeiru ida tama ba ai-laran, no iha tempu ne’eba kedas ha’u lekar sai manobra entre Australia ho Indonézia kona-ba ita nia mina tasi Timor,” hateten Xanana ba komunidade sira iha suku Mau-Ulo, Ainaro, Sesta 10 Jullu 2020.

Iha tinan 1988, Xanana haruka ona senadór Austrália, Gordon McIntosh, nu’udar karta protestu ida hasoru Primeiru Ministru Austrália, Bob Hawke, iha momentu ne’ebá. Konteudu husi karta ne’e Xanana katak, nasaun balun iha mundu exporta de’it kopra nuu-maran, no turizmu de’it bele hamoris nia povu no dezenvolve aan, sa tan Timor-Leste riku ho rekursu mina no gás ne’e sei nakfilak ba República Petróleu, la’os República de Bananas.

Xanana kontinua iha firmeza katak kleur ka lalais, kadoras tenke mai Timor-Leste.

Nia konsidera la’os pandemia Covid-19 mak fó mós kontribuisaun hodi halo demora prosesu negosiasaun atu dada kadoras mai Timor-Leste, maibé impasse politika ne’ebé akontese desde tinan 2017 to’o ohin loron mak fó kontribuisaun maka’as.

“Joven Betano, ha’u husu ba juventude sira iha ne’e para atu sai joven ne’ebé di’ak. Favó ida Betano, imi nia futuru sei mai husi imi nia determinasaun, imi nia kompromisiu atu ka’er estabilidade, unidade, tanba Betano sei sai fatin ida ne’ebé mina rai ninian,” promete Xanana ba joven sira iha suku Betano, Domingu 12 Jullu 2020.

“Imi hotu hatene ka la’e, rona ka la’e? Ne’eduni, ha’u husu boot imi prepara aan ka’er metin unidade, estabilidade hodi se mak atu serbisu iha industria petróleu ne’e,” afirma Xanana.

Timor-Leste manan tiha ona nia fronteira tasi nian ho Austrália iha tinan 2018, maibé prosesu negosiasaun atu dada kadoras mai Timor-Leste mak oras ne’e sei iha hela negosiasaun nia-laran, no hamosu implikasaun itoan relasiona ho Xanana nia rezignasaun husi xefe negosiador ba fronteira maritima no fronteira terrestre ho Indonézia.

Kona-bá osan mina rai nian, Xanana durante hala’o asaun karidade ba ferik kbi’it la’ek sira iha munisipiu barak nia promete katak sei husu ba Estadu atu tenke hasai osan ne’e hodi ajuda ferik-katuas sira ne’ebé tinan liu ona 60, tanba ho sira nia susar, terus no sakrifisiu desde 1975 to’o 1999 mak ohin loron Timor-Leste hetan ukun rasik a’an.

“Gerillia ne’e povu mak halo funu, ita la manan funu ho kilat musan, maibé ho povu nia susar, terus, no sakrifisiu desde tinan 1975 mai to’o tinan 1999 sira ho aten brani ba vota mak ita manan ita nia funu,” Xanana esplika.

FRETILIN vota kontra fronteira marritima ho Australia

Iha loron 23 Jullu tinan 2019 deputadu sira iha Parlamentu Nasionál halo votasaun ba proposta resolusaun ho Número 2/V (1a) kona – bá ratifikasaun tratadu entre Timor – Leste ho Australia, ne’ebé estabelese respetivas Fronteira Maritima iha tasi Timor hetan ona aprovasaun ho total votu afavor 42 hosi bankada AMP no votu kontra hamutuk 23 husi bankada FRETILIN.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter