Ambassador Kathleen Fitzpatrick’s Remarks

Basic Online Fact-Checking and Verification Training

Tersa 13 Outubru 2020.

Ha’u nia respeitus ba:

  • Sekretáriu Estadu ba Komunikasaun Sosiál, Mericio Akara
  • Prezidente Timor-Leste Press Union, Manuel Pinto
  • Vise Prezidente TLPU, Raimundos Oki
  • Sekretáriu Jerál Press Union Horacio Babo

Bondia no obrigada ba ita-boot sira hotu mai hola-parte ona iha programa ida-ne’e ne’ebé importante tebes ba jornalista sira kona-ba ezaminasaun no verifikasaun báziku ba faktus online. Embaixada Estadus Unidus orgullu fornese finansiamentu ba inisiativa ida-ne’e no programa sira seluk ne’ebé apoia dezenvolvimentu Timor-Leste nia jornalista sira.

Obrigada ba Timor-Leste Press Union tanba organiza ona formasaun ne’e, partikularmente Raimundos Oki no Sekretáriu Jerál Press Union Horacio Babo.

Nomós, ha’u kongratula estudantes no jornalista sira ne’ebé ohin loron partisipa iha formasaun ida-ne’e.

Ha’u-nia ekipa no ha’u iha Embaixada Estadus Unidus iha Timor-Leste iha respeitu profundu ba jornalista sira no knaar ne’ebé sira halo hodi informa sidadaun sira seluk kona-ba eventu no kestaun hirak ne’ebé afeta sira-nia moris, sosiedade, ekonomia no governu.

Ha’u hakarak kongratula grupu ne’e ba ita-boot sira-nia servisu kontínua hodi hasae Timor-Leste nia índise mundiál liberdade imprensa ne’ebé rekoñesidu iha nível internasionál.

Iha sosiedade demokrátika ida hanesan Timor-Leste no Estadus Unidus, jornalista sira fornese koñesimentu hirak ne’ebé sidadaun sira presiza hodi governa sira-nia an no vota ba sira-nia intereses.

Durante tempu difísil sira, hanesan COVID-19, ita-boot sira; jornalistas iha sosiedade livre nia laran hamri’ik iha liña-frente, loro-loron foti riskus oin-oin.

Iha sosiedade hirak ne’ebé la livre, jornalista sira ariska sira-nia moris loro-loron hodi fó sai lialoos.

Tanba ne’e maka Estadus Unidus serbisu besik no badinas ho ami-nia omólogu Timoroan sira hodi hasoru dezafiu hirak ne’ebé jornalista sira hasoru no promove objetivu hirak ne’ebé Amerikanu no Timoroan sira fahe ba malu.

Ita serbisu daudaun hodi hametin profisionalizmu jornalista sira-nian no sira-nia abilidade hodi ezamina sira-nia istórias no verifika faktu sira liuhusi fontes oin-oin. No ami serbisu loro-loron iha mundu tomak hodi asegura liberdade espresaun, ne’ebé nu’udar marka fundamentál husi sosiedade demokrátika sira.

Semana kotuk ami iha oportunidade loke workshop ida kona-ba kontra “notísia falsa.” Defaktu importante tebes bele kombate hoax no notísia falsa sira liuhusi padraun jornalístiku rigorozu antes publika no imprimi notísia sira. Importante mós katak jornalista sira hatene diferensa entre notísia falsa no notísia ne’ebé difísil ka dezafiante ba ema. Dala ruma lialoos ne’e difísil.

Entaun programa ida-ne’e parte husi inisiativa barak ne’ebé apoia husi Embaixada Estadus Unidus hodi dezenvolve kapasidade husi líder lokál hanesan ita-boot sira.

Formasaun ne’e rekoñese katak avansu teknolójiku lori ona mudansa profunda ba maneira ita hotu-hotu serbisu no moris. Ita iha asesu ba informasaun barak liután, la hanesan uluk, no informasaun bele espalla lalais deit iha mundu tomak. Informasaun barak tebes disponível iha internet lori ba mellorias iha ema barak nia moris iha mundu tomak.

Maibé ita mós deskobre katak informasaun laloos bele espalla lalais deit no dezkontroladu liu fali uluk. Dezinformasaun bele hamosu konflitu, ariska ema nia saúde no dezestabiliza demokrasia sira. Iha Estadus Unidus no nasaun demokrátika barak, ami preokupa tebes liuliu kona-ba evolusaun ameasa mai husi dezinformasaun malisioza patrosina husi estadu no interferénsia iha prosesu demokrátiku.

Povu iha ita-nia demokrasia depende ba jornalizmu bazeia ba faktu no informasaun loloos hodi foti desizaun kona-ba sira-nia futuru liuhusi votasaun no mekanizmu demokrátiku sira seluk. Ne’e dezafiu ida ne’ebé Amerikanu no Timoroan sira fahe ba malu, no tanba ne’e maka ami apoia programas hirak ne’ebé fortalese defensór sira ba informasaun loos no liberdade imprensa.

Ideia ba programa ida-ne’e hahú iha tinan hirak liubá. Embaixada Estadus Unidus hili no patrosina Raimundos Oki hodi hola-parte iha Google News Lab nia programa ida.

Durante formasaun nia aprende tékniku foun sira no teknolojia hirak ne’ebé ajuda jornalista sira iha mundu tomak detekta informasaun falsu no verifika informasaun loos. Kompañia sira Estadus Unidus nian hanesan Google serbisu daudaun tantu iha Estadus Unidus no mundu tomak hodi buka solusaun sira ba problema informasaun falsu no dezinformasaun. Raimundos uza koñesimentu ne’e hodi dezenvolve programa iha loron ne’e.

Importante lembra katak kompañia teknolojia boot sira dezenvolve iha Estadus Unidus, iha ne’ebá ami iha protesaun legál forte ba liberdade espresaun no liberdade imprensa. Valór ne’e nu’udar parte integrante husi internet no esensiál ba jornalizmu di’ak nian.

Atu kontinua proteje liberdade espresaun no imprensa no kontra informasaun falsu, ita presiza jornalista forte sira no populasaun sira ne’ebé edukadu ho di’ak. Peskiza hatudu katak durante tempu inserteza nian, ema buka maka mensajen simples sira no dala barak rejeita perspetiva alternativa hirak ne’ebé ameasa sira-nia fiar ne’ebé estabelesidu ona.

Maske hafoin individu sira hetan ona informasaun no simu ona katak notísia nia istória ida ladun kompletamente loos, ema baluk tolu sei nafatin fahe istória ne’e. Tanba ne’e maka importante ba jornalista sira hodi verifika informasaun molok publika notísia no mantein kódigu-de-étikas ida ne’ebé forte.

Amérika nia jornalista Amerikanu ida mais respeitadu, Jim Lehrer, hakerek prinsípius lubuk ida ba jornalizmu. Purezemplu, nia dehan “Ha’u lá’os iha negósiu entretenimentu nian”. Jim realiza katak importánsia husi jornalizmu hakat dok liufali simplesmente entretenimentu.

Iha Estadus Unidus, Timor-Leste no sosiedades demokrátikas hotu-hotu, jornalista sira dezempeña papel ida ne’ebé importante tebes. Jornalizmu di’ak fó informasaun ne’ebé ema presiza hodi halo desizaun koretu no halo líder sira toma responsabilidade – katak jornalista sira bele serbisu ho efetivu liután ba justisa no direitus umanus, no nune’e sira-nia governu bele reprezenta sira ho di’ak liután.

Tanba ne’e maka jornalizmu livre, independente nu’udar pilar ida demokrasia nian, no razaun Estadus Unidus orgullu apoia jornalista sira iha mundu tomak.

Iha Timor-Leste ne’e, Embaixada Estadus Unidus esforsa makaas hodi onra jornalista sira hotu ne’ebé konta ita-boot sira-nia istória no alerta mundu kona-ba Timor-Leste nia korajen no sofrimentu durante tempu Rezisténsia.

Iha sira-nia espíritu, ami apoia jornalizmu iha Timor-Leste liuhusi programa formasaun oin-oin kona-ba jornalizmu hanesan ho ida-ne’e iha ohin loron ne’e.

Ami mós apoia dezenvolvimentu abilidade Inglés Jornalizmu liuhusi bolsa-estudu nu’udar omenajen ba Marie Colvin, jornalista Amerikana ne’ebé uluk mantein hela iha Timor-Leste iha tinan 1999 durante tempu ida perigozu tebes no konsege fó sai mensajen ba iha komunidade internasionál.

Jornalizmu no ita-nia ambiente informasaun iha ona mudansa makaas kompara ho uluk Marie Colvin iha Timor-Leste. Mídia dijitál no sosiál nu’udar ferramentus di’ak tebes hodi fahe informasaun ho livre. Maibé ita haree ona oinsá informasaun laloos, agora ne’e bele espalla ho lalais deit no kria konflitu iha ita-nia komunidade sira.

Kapasidade hodi buka no hatoo reportajen jornalizmu konfiável no bazeia ba faktu ne’e importante tebes. Ita presiza jornalista forte sira ne’ebé bele hatoo informasaun loos ba públiku no kestoens investigativu hirak ne’ebé importante ba públiku Timoroan nian.

Ha’u enkoraja ita-boot sira hotu serbisu didi’ak hodi buka lialoos liuhusi halo análize kuidadoza no reportajen investigativu. Demokrasia ida ne’ebé funsiona ho di’ak depende ba ita-boot sira-nia servisu no programa formasaun sira hanesan ne’e.

Obrigada ba papel importante no aten-barani ne’ebé ita-boot sira nu’udar jornalista dezempeña iha Timor-Leste. Ne’e responsabilidade boot no dezafiante, maibé importante tebes ba demokrasia joven no foun ida-ne’e.  

Obrigada

Alokusaun husi

KAY RALA XANANA GUSMÃO

iha Seminário kona-ba importânsia Loron Konsulta Popular, nebé lori ba Independência ho lema:

“País ida, Povo ida no Identidade ida”

“Estado Konstitusional Kontemporâneo, Demokrasia no Direito”

Faculdade de Ciências Sociais da Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL)

Díli, Timor-Leste

10 de outubro de 2020.

Excelências,

Decano da Faculdade de Ciências Sociais, Prof. Doutor Camilo Ximenes Almeida.

Vice-Decano para os Assuntos dos Estudantes, Prof. Mestre Bernardo Leto.

Senhoras no senhores

Caros estudantes,

Uluk nanain, ha’u agradese konvite nebé honrozu tebes ba ha’u, atu partisipa iha Seminário ida ne’e. Ha’u hakarak mos kongratula UNTL, liuliu ba Fakuldade de Siênsias Sosiais, tanba promove reflesaun kona-ba tema nebé fundamental tebes ba konsolidasaun Estadu de Direitu Demokrátiku iha ita-nia paíz.

Atu reflete (ka hanoin) kona-ba “Paíz ida, Povo ida no Identidade ida” husi prismas (ka perspetivas) rua nebé propoen mai ha’u – hodi hanoin fila fali (ka lembra) memórias husi pasadu iha prosesu nebé lori ba ita-nia independênsia no atu ezamina (ka analiza) Estadu Konstitusional no Demokrasia, iha tempu agora (ka prezente) – sai hanesan prátika ida, ne’ebé sirkunstânsias (ka situasaun polítika) ohin loron nian obriga (ka impoen) atu hala’o.

Primeiro – tinan ida ne’e, la-ós deit ita selebra Tinan 21 ba Konsulta Popular, ita mos selebra ita-nia paíz tama ona iha ninia maioridade. Iha 20 de Maio tinan ida ne’e, ita-nia país halo tinan 18, desde ke hahú ita-nia demokrasia, loron nebé mundu tomak sai testemunha ba rekonhesimentu formal ba ita-nia independênsia. Tinan 18 liu ba, paíz jovem ida ho naran Timor-Leste mak moris iha mundu.

Segundo - selebrasoens 20 de Maio tinan ida ne’e marka ho krize internasional nebé, bele dehan, nunka akontese antes. Pandemia Korona Virus, ka Kovid-19, nebé ita la hatene bain-hira mak hotu, mai doko demokrasias iha mundu tomak no provoka krize ekonómika internasional ida, nebé difísil tebes ba ita atu haré sei sai oin-sá lós.

Terseiru – iha Timor-Leste, além de dezafius (ka problemas) nebé pandemia mundial ezije atu taka dalan ba koronavirus atu propaga (ka hadait ba ema barak), ita mos haré katak dezafius seluk mosu ba ita-nia jovem Estado de Direito. Ha’u laran taridu kona-ba aliserses (ka ai-rin nebé tane) ita-nia demokrasia nian, nebé sei frájil, bele hetan risku atu naksobu.

Ita-nia Lei Fundamental (ka Lei Inan) – Konstituisaun da Repúblika Demokrátika de Timor-Leste – hasoru interpretasoens nebé ita bele kestiona hanesan mos bele kestiona ninia aplikasaun (katak, haktuir ka lae espíritu Konstituisaun ne’e nian). Ida ne’e akontese, bain-hira ita-nia paíz moris hela iha rejime duodésimus nia laran, husi kedas fulan janeiro tinan ida ne’e, no hasoru estadu de emerjênsia iha ona fulan lubuk ida nia laran.

Iha senáriu ida ne’e, ita hotu sai hanesan refén (ka dadur) ba ita-nia konviksoens – bele konvikasaun ne’e lori ita atu fiar katak Estadu proteje duni ita-nia povo, ka konviksaun katak Estado proteje hela mak intereses nebé hatúr tiha ona iha poder polítiku, husi ajentes balun Estadu-nian.

Ha’u tenki dehan katak sistema demokrátiku implika (ka husu, ezije) ezersísiu (ka hahalok) nebé la-ós hanesan tuir dalan lós ida no dalan nebé hotu-hotu bele simu deit. Demokrasia, sistema ida nebé sempre hatudu (ka hamosu) imperfeisaun (ka hahalok nebé la perfeito) barak no, iha kazu paízes jovens (ka nurak) no frájeis, no, iha kazu Timor-Leste nian, ho pezu (ka todan) psikolójiku husi sofrimentu no konflitu durante tinan 24, sei sai duni sistema ida kompleksu liu. Ho hanoin hanesan ne’e, mak ita bele hetan explikasaun ba krizes nebé mosu iha kedas 2002 ho 2006, no mos, krize polítika nebé mosu iha ita-nia rain, husi 2017.

Tan ne’e duni, iha prinsípius demokrátikus bazilares (ka sai nudar baze), nebé kuandu sai desrespeitadu (ka hetan violasaun) bele ameasa ita-nia mehi ba demokrasia, nebé hetan referendum iha 1999 no reafirma no rekonhesidu internasionalmente iha 2002.

Senhoras no Senhores

Povu Timor ninia rezistênsia nebé sekular (ka tinan atus ba atus) mak define ita-nia identidade. Ita-nia luta ba ukun-an, Timor-oan tomak mak halo. Povu mak reziste, ho apoio husi frente klandestina no liuliu husi Igreja Katólika Timorense, no apoio husi aswain Falintil no husi ita-nia frente diplomátika, hodi hamosu partisipasaun polítika ida nebé abranjente (ka luan no halibur ema hotu).

Bain-hira funu hahú, se mak la tama iha FRETILIN, ema sira né konsidera hanesan reasionário no hetan dadur ou konsidera hanesan traidor nebé tenki oho. FRETILIN proklama unilateralmente (ka mesa-mesak deit no la iha apoio husi komunidade internasional), iha 28 Novembro 1975, no primeira Konstituisaun da Repúblika defende sistema ditadura Partidu úniku (ka partidu ida-deit nian) no partido ne’e mak FRETILIN. Ita hotu rekonhese nafatim katak lideransa FRETILIN nian importante duni bain-hira ita hahú funu!

Maibé, depois de setores polítiku-militares Nen monu susesivamente (ka tui-tuir malu) – {hahú iha Fronteira Norte – Likisá,Ermera, bá Fronteira Sul – Bobonaro, Suai no Ainaro, tama iha Centro Norte – Dili, Aileu, hodi bá Centro Sul – Same no tama tan iha Centro Leste – Manatuto, no parte loromonu husi Baukau no Vikeke, hodi taka iha Ponta Leste – Lautém no parte lorosa’e husi Baukau no Vikeke} - no depois de Bazes de Apoio rahun iha 1978, ho Líderes prinsipais sira mate no ho rendisaun membrus barak husi Komité Sentral Fretilin, nebé entrega-an no entrega tan kilat barak no guerrilheirus sira ba okupante indonésio, konsegue duni halo análize ida nebé objetiva kona-ba kauzas (ka tan-sá) ba ita-nia derrota militar no, iha 1 de Marsu 1981, reorganiza fali Luta hodi kria CNRM (Konselhu Nasional da Rezistênsia Maubere), nebé ikus ona sai CNRT (Konselhu Nasional da Rezistênsia Timorense), nebé opta atu loke-an ba partisipasaun polítika nebé luan no boot liu husi segmentus hotu iha sosiedade timorense, hodi konsolida tiha determinasaun no vontade firme husi Povu, atu tane nafatin mehi ba ukun-rasik-an. Nudar konsekuênsia ida, mak iha 1986, adopta tiha sistema demokrátiku multipartidário (ka sistema nebé loke dalan ba partidus barak).

Liu tiha Referendum, iha 1999, identidade timorense sai reforsada liu tan husi vontade koletiva (ka hotu-hotu nian) atu harí kultura demokrátika no institusional ida, própria duni ba Estado de Direito. Ho ida ne’e, mak deside atu hala’o primeiras eleisoens, iha Timor-Leste, ba Asembleia Konstituinte, nebé servisu hodi adopta tiha Konstituisaun RDTL nebé agora ita iha. No, iha Estado de Direito, tenki prevalese mak respeitu ba Konstituisaun, ba leis no ba instituisoens nebé eleitas demokràtikamente. 

Ba estudantes sira nebé prezentes iha ne’e, barak liu mak sei labarik iha tempu nebá, ha’u tenki fo lembra katak ita assume (ka kaer metin) kompromissu ida ne’e {atu harí kultura demokrátika no institusional}, mesmu ke hatene kedas ona katak, ita sei liu prosesu naruk no difísil ba ‘konstrusaun Estado’. La ós demais atu fó lembra mós katak, ita hahú iha senáriu ida, nebé ita hanaran ‘terra queimada’ (katak buat hotu-hotu sunu), no, iha tempu nebá, la iha liu experiênsia governativa (ka kaer ukun nian), la iha mos esperiênsia institusional no esperiênsia demokrátika, la iha insfraestruturas bázikas, la iha rekursus finanseirus no la iha mos rekursus umanus kualifikadus, atu fasilita (ka ajuda) servisu boot atu harí demokrasia.

Liu tiha ona tinan sanulu-resin-ualu, maibé Timor-Leste kontinua nafatin jovem (ka nurak), hanesan maior parte estudantes sira prezentes iha ne’e. Tan ne’e, ita bele dehan katak Timor-Leste sai hanesan modelo ba demokrasia em tranzisaun, iha nebé, maski ho frajilidades nebé liga ho ita-nia pasadu istóriku, tenki progride (ka la’o nafatin) atu harí responsabilizasaun nebé boot liu no responsabilidade husi forsas vivas (ka segmentos oi-oin) iha sosiedade laran.



Ida ne’e mak sai nudar objetivu prinsipal, iha tinan-tinan ikus né, liuliu depois de krize 2006 nian: atu konsolida paz no atu konstrói Estado no Nasaun. Indiskutível (katak lalika no labele diskute) nesesidade atu fortalese (ka hakbit) ita-nia Estado de Direito. Ne’e mos, inklui kumprimentu (ka haktuir) deveres balun, atu bele reivindika (ka ezije) kona-ba direitos. Kuando ema ida-idak disposto ba asaun polítika no kuando iha partisipasaun públika no inkluziva iha desizoens Estado-nian, mak sai nudar forma únika atu prezerva (ka kaer metin) ita-nia soberania, tanba soberania iha povu nia liman!

Konstituisaun da Republika importante tebes atu assegura Estado. No, prinsípius no normas, direitus no deveres, nebé hakerek iha Konstituisaun, sira hotu krusiais tebes atu konsolida unidade nasional, atu konsilia ka atu kria dame, bain-hira iha vontade ba ne’e, husi diferensas, husi konflitus entre grupus oi-oin nebé halo parte iha sosiedade nia laran. Estado iha, nudar objetivu fundamental ida, maka “defende no garante demokrasia polítika no partisipasaun povu nian iha rezolusaun ba problemas nasionais”.

Nune’e, mak ita bele haré katak primeiro órgaun soberania, iha ierarkia Estadu-nian, mak sai, ka lolós tenki sai duni, “símbolu no garante ba independênsia nasional, ba unidade Estadu-nian no ba funsionamento nebé regular iha instituisoens demokrátikas”, - tanba ba iha órgaun ida ne’e {ka Xefe do Estadu} mak hatúr responsabilidade atu reprezenta Estadu no atu hala’o kontrolu ba atuasaun husi órgauns soberania sira seluk, hodi nune’e bele assegura regular funsionamento husi instituisoens demokrátikas hotu.

Felizmente (ka sorti boot), Deputados sira iha Assembleia Konstituinte, nebé deside kona-ba ita-nia Konstituisaun, hatudu duni sira-nia matenek, hodi inklui prinsípios demokrátikos nebé esensiais iha ita-nia Lei Inan, hodi prezerva (ka asegura) katak diferensas entre grupus, inklui mos entre partidus polítikus, iha ita-nia sosiedade – diferensas nebé mosu tuir prosesu rejime demokrátiku nebé foin mak harí – labele sai irrekonsiliável.

Ita hotu hakarak, husi nebá kedas, demokrasia konstitusional ida nebé tane direitos humanos, demokrasia konstitusional ida nebé define prinsípiu separasaun de poderes, ho ênfaze (ka importânsia) iha promosaun kultura de tolerânsia no respeito ba pluralismo polítiku (ka demokrasia konstitusional) ida, nebé determinada (ka firme) atu kombate ‘formas hotu-hotu ditadura nian”.

Ikus-ikus né, ha’u la haré katak valores sira nebé temi ne’e, mak ita buka atu hakbiit liu tan no atu konsolida iha ita-nia Paíz. Ita bele haré mos katak, nudar konsekuênsia husi pandemia no husi mos resposta nebé la adekuada liu husi Governo, nebé prolonga hela deit estadus de emerjênsia tuituir malu, ha’u sinti katak iha duni ona distansiamentu husi presaun popular nebé fundamental tebes ba klase polítika.

Ha’u sinti obrigasaun ida atu hato’o ezemplus balun, husi faktus konkretus, atu estimula (ka ajuda) reflesaun krítika kona-ba situasaun nebé ita bolu “krize polítika atual”. Nune’e mós, ha’u hakarak simu reptu (ka dezafiu) nebé, iha semana kotuk ba, Presidente da República hasai iha abertura ba Sessaun Lejislativa Datolu, ba V Lejislatura Parlamentu Nasional, iha nebé nia apela atu reforsa “konseitu kona-ba sidadania partisipativa no responsável”. Konseitu ida ne’e duni kona-ba “sidadania partisipativa no responsável” maka autoriza no fó direito no dever ba Fakuldade de Siênsias Sosiais atu bele hasai inisiativa atu promove Seminário ida ne’e.

Ida ne’e tanba, hanesan Presidente rasik mos dehan, “iha sosiedade demokrátika ho kompleksidade nebé aumenta ba beibeik, hanesan ita-nian ne’e, prosesus lejitimasaun (ka prosesu atu fó ka hetan lejitimidade) sai hanesan ezijênsia nebé obriga atu entende didiak se poder ne’e lejítimu no kredível duni”. Se ezijênsia, atu haré ba ne’e, la iha, ita nunka bele hatene ‘poder polítiku’ nebé mosu ka hatúr hela, poder ne’e “lejítimu no kredível” ka lae.

Nune’e:

Primeiro – Iha 2017, partido FRETILIN manán tiha eleisoens, maibé la konsegue garante maioria parlamentar. Iha kedas bain-hira hahú, hotu-hotu bele haré katak Primeiro-Ministro indijitadu la konsegue halibur konsenso polítiku {ho PLP ho Khunto} atu simu ninia projetu atu kaer ukun no, nune’e mós, Presidente da República {nebé hasai Direito iha UNTL, ho Cum Laude} nomeia Dr. Mari Alkatiri no fó posse ba governo minoritário.

Konkluzaun: opozisaun iha Parlamento Nasional mak hetan maioria absoluta. Governo, nebé, tuir lia-fuan nebé Presidente da República rasik hasai katak hetan “ninia lejitimidade no sustentabilidade husi Parlamentu Nasional rasik”, Governo ne’e la konsegue hahú efetivamente ninia funsoens, nem bele kontinua tanba ninia Programa Governo la hetan aprovasaun.

Segundo – Tinan ida liu tiha, iha 2018, hala’o eleisoens antesipadas no maioria koligasaun nian, nebé uluk iha opozisaun tinan ida tomak, nebé Presidente da República la fó oportunidade atu forma governo, mak manán eleisoens.

Primeiro-Ministro, Taur, indijitadu husi maioria parlamentar no, haktuir normas husi Konstituisaun, propoen ba Prezidente da Repúblika membrus do Governo sira seluk. Maibé, nudar presedente istóriku ida, Exselênsia né lakohi fó posse ba elementus na’in 9, husi Governu foun né. La liga tiha kedas ba prinsípiu ‘prezunsaun de inosênsia’, prinsípiu nebé Konstituisaun rasik prevê, no tau tan alegasaun kona-ba ‘perfis étikus nebé kontroversus’, Presidente ne’e mantém ninia pozisaun husi 2018 to’o 2020.

Konkluzaun: membros do Governu na’in sia, propostus husi Aliansa de Maioria Parlamentar (liuliu, sira husi CNRT, partidu boot liu iha Aliansa né) la hetan posse. Ne’e hotu apezar de ‘reprezentatividade no lejitimidade’ mak sai nudar ‘ingredientes nebé krusiais tebes ba demokrasia’ – liafuan sira né sai husi Prezidente da Repúblika nia ibun. Ho sitasoens sira nebé oin temi daudauk, pergunta ida mosu iha ha’u-nia ibun: - nia kompreende ka lae sá-ida mak ema hakerek iha diskursu, nebé nia bá lê iha Parlamento Nacional?

Terseiru – Iha 17 janeiru 2020, Proposta de Lei ba Orsamentu Jeral do Estado ba 2020 la hetan aprovasaun, depois de halo aprezentasaun ba dala rua iha Parlamentu Nasional. Primeiro-Ministro rekonhese katak koligasaun iha Governu ‘la eziste ona’, depois de partidu boot liu, iha Aliansa, la fó apoio ba orsamentu, tanba rekonhese katak Governu la iha kbit atu ezekuta ninia programa.

Konkluzaun: impasse polítiku no grave krize institusional, hetan konfirmasaun husi aprezentasaun pedidu demisaun Primeiru Ministru nian ba Presidente da Republica, iha 24 de fevereiro 2020.

Quarto – Tanba hatene katak Presidente da República haré ba eleisoens antesipadas hanesan rekursu ikus liu, hodi husu ba forsas polítikas, ho asentu parlamentar, atu buka solusaun ba impase polítiku ne’e, mak mosu Aliansa Maioria Parlamentar foun ida, iha 22 de fevereiro.

Iha 27 de fevereiro, Aliansa foun ne’e ba aprezenta formalmente ba Presidente da República, tanba Aliansa ne’e fiar katak nia iha kondisoens atu forma Governo foun ida, iha tempu nebé badak, no bele servisu maka’as atu aprova Orsamento Jeral do Estado 2020, hanesan krize institusional iha Paíz ezije hela.

Presidente loke, dala ida tan, presedente foun ida iha istória paíz-nian, hodi husu atu koligasaun foun ne’e tenki aprova husi Kongressos ka Konferensias Nasionais partidus. No akontese duni, iha 10 de Marsu, rekizitus sira kumpre tiha, lori ba Presidente, no nia haruka informa deit katak nia presiza tempu atu estuda.

Konkluzaun: Presidente da República la haré katak iha duni urjênsia atu forma Governo foun ida, nem konsidera oitoan katak iha ona ‘grave krize institusional’. Bain-hira temi ‘krize institusional’, ne’e katak instituisaun ida, hanesan governo, la konsegue funsiona ho efikásia no responsabilidade. Tan ne’e hotu maka, nem demisaun Primeiro-Ministro nian, nem proposta ba formasaun Governu foun no indijitasaun Primeiro-Ministro foun ida, merese resposta, verbal ka eskrita, husi Presidente.

Kintu – Iha 21 de Março 2020, Ministério de Saúde anunsia primeiru kazu Covid-19 konfirmado iha Timor-Leste. Maibé haré didiak, liu tiha ona loron Nen-nulo resin Tolu kona-ba la iha aprovasaun ba Orsamento, situasaun nebé obriga tama iha rejime duodésimus, no liu tiha ona loron Rua-nulu resin Nen kona-ba pedidu demisaun husi Primeiro-Ministro.  Koinsidênsia mak ne’e ka lae, iha loron né duni, 21 de março, FRETILIN ho PLP mós assina ‘plataforma entendimento’.

Konkluzaun: Enkuanto Presidente da República estuda artigos 86º no 112º Konstituisaun nian, rejime duodésimos impede ka difikulta asesu husi emprezas ba rekursus finanseirus Estadu nian {tamba Estadu labele selu, no balun taka no hasai trabalhadores sira}, hodi afeta negativamente ba ekonomia, nebé kait ho risku kalamidade públika nebé bele mosu husi pandemia, kria tebes konsekuênsias nebé graves ba ekonomia no ba Povo.

Presidente da Repúblika, ho deit SMP, bele hakerek Konstituisaun RDTL, nudar Prezidente Asembleia Konstituinte; maibé, ho deit SMP bele estuda iha UNTL, hasai tiha Direito ho ‘Cum Laude’, nia la konsegue tiha ona entende sá-ida mak hakerek iha Konstituisaun RDTL nian. Karik, tanba ida ne’e duni, mak nia mos la hatene katak nia viola hela Konstituisaun da Repúblika.

Sexto – Ho ne’e hotu, iha loron 18 ho 19 Maio, ita hotu asiste presedente at ida, boot no grave liu, iha ita-nia istória: rungu-ranga iha Parlamento Nasional laran, hodi destitui Presidente Parlamentu Nasional no obriga eleisaun foun, ho forma ilegal, ba presidente foun, buat sira ne’e hotu nebé sai hanesan golpe ida iha ita-nia ai-rin ba soberania nasional, nebé la hetan liu komentáriu ruma husi órgauns soberania sira seluk.

Konkluzaun: Khunto, depois de sai tiha husi Aliansa foun, ba integra fali iha ‘plataforma de entendimentu’, hodi bele hamosu maioria foun ida, nebé desidida tebes atu hadau poder ho meios sá-ida deit, inklui golpe nebé hala’o iha Parlamento Nasional, ho apoio husi forsa policial.

Kuriozu tebes, Prezidente Repúblika lá presiza ona tempu atu estuda no, iha 20 de Maio, iha aniversário dala 18 ba restaurasaun independênsia, nia informa ba públiku katak ‘plataforma de entendimentu’ maka sei permite estabilidade atu ukun, hodi haluha tiha kedas atu fó netik liafuan ruma ba partidus sira nebé aprezenta, uluk kedas, solusaun ba impase polítiku ne’e. Atu fó hatene deit katak, iha 20 de Maio, loron Ualu-nulu resin Tolu mak liu tiha ona, atu Presidente bele fó hatene netik nia pozisaun oin-sá ba komunikasaun nebé Aliansa hato’o ba nia kona-ba solusaun governativa ida.

Estranhu tebes mos, Prezidente Repúblika la ezije ba FRETILIN, ba PLP no ba KHUNTO atu sira bele kumpre rekizitus husi Lei Partidus Politikus, kona-ba Kongresus no Konferensias Nasionais atu aprova koligasoens. FRETILIN halo duni Konferênsia ida, maibé Rezolusaun nebé sai fó deit mandatu ba Sekretáriu-Jeral atu halo kontaktus no la ós explìsitamente atu tama iha koligasaun ruma, tuir Lei Partidus Polítikus; Khunto, atu tama iha nova Koligasaun, halo tiha Kongressu, maibé ba ‘plataforma’ sira tenki halo fali konferênsia ida no PLP nunka halo konferênsias. Lei Partidus Politikus nian determina katak, partidus sira bele halibur ka hamutuk iha koligasoens, aliansas, plataformas ka ho naran seluk tan nebé sira hakarak bolu, maibé importante maka aprovasaun husi Kongresu ka husi Konferensias.

Sétimo – Ikus liu, durante prosesu ne’e la’o, ami deskobre katak ita labele klarifika dúvidas kona-ba konstitusionalidade, liu husi ita-nia Tribunal de Rekurso, tanba Tribunal de Rekursu interpreta fali ninia poderes ho forma taka-an, hodi hatete katak sira labele interfere iha asuntus polítikus. Ita-nia Estadu de Direitu Demokrátiku ne’e... atu la’o ba nebé los?

Konkluzaun: Nune’e, la-ós deit deskonfiansas nebé mosu daudauk ona kona-ba possibilidade bele iha duni intereses polítikus seluk, iha Xefe do Estadu ninia hahalok, hanesan mos ninia poderes prezidensiais rasik, mak sai forte liu tan husi prosesu ida ne’e. Buat sira né hotu só bele akontese duni, tanba la iha ona dalan atu bele klarifika dúvidas kona-ba direito konstitusional, liu husi órgauns nebé kompetentes, nebé lolós mak Tribunais sira - no ida né sai hanesan asuntu krusial tebes, bain-hira ita haré katak ita-nia prosesu demokrasia sei boot tan, ho dezafius nebé sei mosu nafatin, no mos hasoru komplexidade oi-oin.

Ha’u nunka hakarak habosok ha’u-nia an-rasik, katak ha’u bele aprezenta-an hanesan fali peritu ida iha asuntus konstitusionais, tanba ha’u mos nunka frekuenta universidade ruma, maibé ha’u-nia experiênsia iha vida nebé difísil tebes hanorin ha’u katak, konfiansa ba poder polítiku ruma, konfiansa ne’e ‘não se ganha’ (katak la obriga ema ida atu fó konfiansa) mas ‘conquista-se’ (katak konfiansa ne’e mosu husi ita-nia hahalok ba ema seluk). No, liuliu, konfiansa ne’e só bele mosu, bain-hira poder polítiku ida hatudu ‘idoneidade, diálogo no honestidade’.

No, ho hanoi katak SÉ mak la husu, Nia sei la aprende, ha’u mos tenki husu - se própriu duni ba Estadu de Direito Demokrátiku... nebé estabelese no separa tiha ona ninia forsas seguransa interna no forsas defeza, ho misaun no kompetênsias nebé la hanesan... bele ka lae destaka (ka haruka) militares sira atu kontrola manifestasaun pasífika no autorizada tiha ona husi polísia nasional?

Liberdade de expresaun, ne’e direitu konstitusional ida, nune’e karik bele hanoin katak iha dúvidas kona-ba manifestasaun bele la la’o pasífika, la-ós ho ameasa hatau’uk ninian, maka Forsas Armadas sira proteje Estadu husi dezestabilizasaun, mas, pelo kontráriu, bele fali provoka (ka hamosu) dezestabilizasaun! Ka, ita seidauk aprende husi krize 2006 nian, nebé Forsas Armadas duni mak provoka?

Ho ne’e hotu, maka pertinente duni atu reflete (ka hanoin) kona-ba ekilíbriu iha sistema politiku iha Timor-Leste, iha nebé salutar duni (ka saudável tebes) se iha sistema kontrapezus (katak, ida labele hanehan fali ida seluk) entre prezidênsias no maiorias parlamentares, maioria nebé fó apoio ba governus, tamba sistema nebé ita adopta iha Timor-Leste, la-ós sistema prezidencial.

No mos, presiza atu reflete kona-ba faktu nebé mosu ho koligasaun partidus naksobu tiha, maibé la lori ba formasaun governu foun, tuir regras demokrátikas. Tanba buat nebé akontese, la-ós remodelasaun simples ida, maibé alinhamentu polítiku foun ida, nebé tenki aprezenta vizoens estratéjikas no programas polítikus diferentes, nebé obriga atu submete Programa foun ba aprovasaun husi maioria iha Parlamento Nasional, hodi bele garante transparênsia no sentido responsabilidade ba Povo nebé sira reprezenta.

Ita nunka bele haluha katak elemento prinsipal ba demokrasia maka Povo! Husi Povo mak ita iha Konstituisaun ida, nebé tenki fila ba Povo hodi garante katak poder polítiku hala’o tuir sa-ida mak Konstituisaun determina tiha ona.

Ko’alia kona-ba Partidos polítikus, ha’u konvida sosiedade timorense tomak no, liuliu, konvida Juventude atu eskrutina, ka haré didiak, Estatutos Partidos politicos sira-nian, nebé estabelese ona no sira nebé bele mosu tan. Partido polítiku ida sai nudar instrumentu de asaun ba sidadauns sira nebé, koletivamente, hakarak partisipa iha vida polítika País-nian.

Maibé, Partidus hotu-hotu tenki orienta-an husi Vizaun ida, atu nune’e, karik eleitu, bele kumpre ninia Misaun. Iha Partidus nebé, iha sira-nia Estatutos, aprezenta deit mak Estrutura Partidu no la fó sai liu hakarak sá-ida. Pior liu tan, iha partidus kontra fali regras demokrátikas, nebé lolós tenki regula funsionamentu kualker Partidu nian, hodi defende fali, iha sira-nia Estatutos, sistema autoritário (ka ditadura nian) Ema ida deit nian ba organizasaun tomak, mesmu ke Ema ne’e la tama iha Estrutura formal Partidu-nian.

Kuandu ita konsente (ka husik liu deit) katak Partidu polítiku ida la aprezenta, ba Povu no ba eleitores, ninia Vizaun estratéjika, kona-ba tan-sá mak mosu nudar Partidu ne’e, ita sei hasoru beibeik ho falta de kapasidade, husi Partidus sira ne’e, atu elabora Programas de Asaun, bain-hira karik sira simu knar ba né.

Só ho Vizaun estratéjika, nebé define ona ho didiak, mak Partidu polítiku ida bele hakbiit-an atu kumpre, ativa no responsavelmente, ninia misaun kona-ba konstrusaun Estadu no iha prosesu dezenvolvimento sosio-ekonómiku Nasaun-nian.

Tanba ne’e, sai nudar dever ida ba sidadauns hotu-hotu atu kestiona (ka husu), atu debate (ka diskute), atu reflete (ka hanoin) no atu partisipa ativamente iha vida polítika iha Paíz laran, hodi ita-nia sistema demokrátiku bele iha lejitimidade lolós. Karik sidadaun ida hili opsaun atu la sai ativu iha desizoens husi poder polítiku, desizoens nebé mai afeta ita hotu, opsaun ida né kontráriu liu ho perkursu husi ita-nia História, iha nebé Povu tomak mak halo funu, atu bele garante ninia lejitimasaun polítika no jurídika nebé hametin tiha ona, iha beiala sira-nia hakarak atu ukun-an.

Estudantes sira,

Ko’alia kona-ba ita-nia “Estado Konstitusional Kontemporâneo, Demokrasia no Direito”, ne’e hanesan konvite ida atu ita hotu rekorda (ka lembra) atu referendário de 30 agosto 1999, nebé ita sei la haluha. Ita-nia atu (ka hahalok) nobre (ka ás) liu núdar autodeterminasaun, nebé nakonu ho partisipasaun popular, nebé fó orgulhu tebes, apezar-de (ka maski) hasoru intimidasaun no violênsia, mak sai nudar kompromissu nebé asume ona katak, ita preparadu no pronto atu sai livre no bele halakon tiha pasadu ida nebé nakonu ho abuzus no autoritarismu (ka ditadura).

Ita nunka bele haluha, hodi lembra beibeik determinasaun no korajem timoroan nian – mane ho feto mesak esepsional – nebé luta no simu sakrifísius hotu, atu bele fó ba ita sa-ida mak ohin loron ita hetan duni: ita-nia liberdade no independênsia.

Ho tinan atus ba atus, iha administrasaun portuguesa nia ókos, ita-nia prosesu polítiku hahú iha 1974, nebé hatudu momós katak ita hasoru falta de preparasaun iha aspetus hotu-hotu. Nune’e, mak ita bele komprende katak timoroan sira monu ba ideiais nebé antagónicos (katak kontra malu), hodi radikaliza sira-nia komportamentus no, hodi la hanoin didiak, hatudu difikuldade atu konsilia (ka hakbesik) entendimentus nebé bele reflete (ka hatudu) persepsaun (ka komprensaun) ida nebé koletiva kona-ba interesses povo nian.

No situasaun polítika ida nebá mak lori ba konflitu internu, ho golpes no contra-golpes, iha fulan Agosto tomak tinan 1975, buat nebé fasilita tebes, iha fulan sira tuir mai, ba intervensoens husi rai-liur. Ha’u hakarak fo lembra deit, katak, iha tempu nebá, lideransa husi partidus la sukat didiak kontestu ‘guerra fria’ no sá-ida mak akontese iha rejiaun besik ita.

No invazaun indonézia akontese duni, hodi hanehan ita-nia povo ba susar oi-oin. Maibé, okupasaun ilegal né komprova deit, no la iha dúvidas ba ida né, vontade besi-asu husi Povo atu moris livre no independente.

Bain-hira hahú funu, nebé labele tahan duni tamba inimigo {ho batalhoens barak no morteiros, kanhoens ho tan aviaun funu} maka’as liu, ita lakon tiha funu, tanba inimigu serku no harahun tiha Bazes de Apoio, hodi halakon kedas setores politiku-militares 6, husi kedas tinan 1977 to’o fins 1978 hodi, ikus liu, harahun Matebian iha 22 Novembro 1978. Tuir mai, inimigu halo perseguisaun ba ita-nia forsas prinsipais no ba Diresaun da Luta. Depois de saudozo Nicolau Lobato mate, iha dezembro 1979, Diresaun da Luta mohu kedas, ho membros CCF nian balun mate iha funu, balun hetan kaptura no lubuk ida mak rende ba inimigo.

Iha 1981, mak foin halo Konferênsia Nasional atu Reorganiza Rezistênsia, husi nebé, ninia primeiro rezultadu, prátiku no ho susesu, mak implementasaun ba polítika de Unidade Nasional, hodi bolu timoroan tomak atu hakoak objetivu supremu independênsia nasional nian, hodi hapara tiha polítika uluk, nebé fó deit supremasia (ka mesak mak manda) ba partidu ida no supremasia ba ideolojia id,a nebé hanehan ka halakon ideolojias sira seluk.

Hodi define tiha faze foun ida né ho frentes 3 – armada, polítika/klandestina no diplomátika - Rezistência hetan duni estruturasaun, husi nebé timoroan hotu-hotu, iha rai laran ka iha liur, bele hetan oportunidade atu partisipa ativamente iha esforsu komum ba libertasaun.

Ho persepsaun estratéjika katak nunka se bele manán funu husi via militar, tanba meios {hanesan: kilat, kilat musan, guerrilheiros} oitoan liu, nebé kontrasta ho superioridade boot tebes husi okupante, nebé sempre hetan apoio husi Rai ka Paízes husi Osidente {Rai sira nebé temi-an hanesan demokrátikus no defensores maka’as ba direitus umanos no justisa} – ho trabalhu polítiku no diplomátiku, nebé sai hanesan baze ba ita-nia esforsus nebé ita dezenvolve (ka hala’o), mak provoka duni susesu ba prosesu reorganizasaun ne’e, iha ita-nia Rezistênsia.

No, mos, kaer tuir linha de pensamentu (ka hanoin estratéjiku) ida ne’e, maka, iha 1983, ita hatán ba dezafiu atu simu (ka aseita) inisiativa husi inimigu, atu halo diálogu hodi hakotu funu. Inisiativa, husi inimigu, né hakarak atu alisia (ka habosok) Frente Armada atu simu rendisaun, hodi oferese atu la bok estrutura tomak guerrilha nian, nune’e Frente Armada tama hotu iha TNI, ho promosaun komandantes guerrilheiros sira ba Ofisiais superiores (ka bo-boot deit), inklui mos atu sai General, nudar ‘prémio’ ba rendisaun né.

Husi ita-nia parte, Rezistência la buka buat seluk ida, se lae dalan ba paz. Ha’u orienta reuniaun ida membrus Komité Sentral nian no, ho ne’e, ami diskute no konkorda kona-ba Plano ba Solusaun Negosiada ba Konflito, hodi nune’e prepara-an atu aprezenta ba inimigo, pontos esensiais hanesan tuir mai ne’e:

  • Envolvimento no diálogo entre: potênsias rua nebé interesadas iha problema, Portugal, nudar potênsia administrante, no Indonésia, nudar potênsia okupante, ho ONU nia supervizaun;
  • Envolvimento no diálogo entre fasoens (ka grupus) timorenses hotu, atu lori ba realizasaun referendum, hodi nune’e permite ba povu deside rasik kona-ba ninia destinu;
  • Envolvimento husi Nasoens Unidas atu asegura prosesu ne’e bele la’o.

Iha faze ida né, Grupus de Solidariedade hamrik barak tan ona no advoga (ka defende) Timor-nia kauza. Pessoas de Boa Vontade (ka Ema laran mós no ho prinsípius) barak daudauk ona, nebé jenuìnamente hakoak ita-nia kauza no rekonhese no defende valores nebé ás ba Umanidade: direito ba vida, direitu atu sai livre no independente!

Nune’e mós, Povo Timor-Leste tenki hein tinan Sanulu Resin Nen, atu bele haré direito internasional bele kumpre. Prosesu naruk tebes ida, nebé bele duni hakotu iha tinan 21 liu ba, ne’e mos ho ran barak nebé nakfakar no maten-ben barak husi povu.

Senhoras no senhores,

Karus estudantes,

Nune’e mak ita bele rezume ‘Povu ida, Rai ida, Identidade ida’. Lema ida nebé forja (ka hakiak no haburas) husi kedas rezistênsia iha ai-laran, liu husi asaun nebé dezenvolve atu alarga (ka haluan) no aprofunda (ka haklean) konhesimentu kona-ba rezistênsia nebé kontinua iha foho no iha vilas iha Timor-Leste, no husi asoens protestu (ka manifestasoens) tuir mobilizasaun iha Rai-liur, atu ezerse (ka fó) presaun ba governus estranjeirus, nebé koniventes (ka taka matan hela deit) ba graves violasoens ba direito internasional no direitus umanus hasoru populasaun timorense – hodi hakilar ho lian ida deit “Ami lakohi sai atan! Ami hakarak sai Nasaun Soberana ida!”

Se ita labele husik amarguras (ka terus nia todan) husi pasadu atu hanehan ita, ita mos labele husik duni situasaun atual bele aliena (ka babeur) fali ita. Ita tenki iha vizaun komum no objetiva ida kona-ba futuru.

Prosesu Konstrusaun Nasaun sai nudar ideal ida nobre( ka ás tebes), hanesan mos ida nebé lori ita mai independênsia. Ita-nia misaun agora maka atu analiza dezafius nebé mosu hela iha sosiedade timor nia laran. Dezafius sira né mak promosaun ba dezenvolvimento sosioekonómiku Paíz nian, mak luta ba ita-nia soberania iha área marítima no ba rekursus naturais, ba to’o konsolidasaun ita-nia Estadu Direitu Demokrátiku.

No, iha prosesu ne’e, hotu-hotu hetan responsabilidade, hotu-hotu tenki sinti-an atu partisipa ho forma atenta (katak ho atensaun didiak/la-ós arbiru deit), ho forma responsável no konstrutiva, hodi fó valor ba prosesu ita-nia paíz tama daudauk iha faze adulta. Konsiênsia ba ne’e, individual ( ka mosu iha ida-idak nia hanoin no laran), kuandu ita husu ba ita rasik: - sá projetu demokrátiku mak ita hakarak ba ita-nia Rain? – Oin-sá mak ita bele partisipa iha konstrusaun Nasaun nian? Maibé, rezultadu husi hanoin ho hahalok sira né hotu, tenki ser rezultadu koletivu (ka husi hotu-hotu nia esforsu) no sustentável (katak bele dezenvolve ho diak iha tempu naruk), ba timoroan hotu-hotu no la-ós deit ba ideolojias balun nebé hakarak sobrevive no ba intereses individuais ruma.

Ha’u apela ba disernimentu (katak, hanoin ho didiak) bain-hira atu sansiona (ka, aseita, ka apoia) poder polítiku nebé estabelese tuir mekanismus demokrátikus. Ha’u apela ba reflesaun (ka análize) krítika no ba eskrutínio (ka akompanha ho didiak) kona-ba ezersísiu (ka hahalok) ba poder soberanu, nebé hetan abut husi povu.

Ita-nia istória kona-ba luta ba Paz no ba Demokrasia, nebé lori to’o Konsulta Popular 1999, seidauk hotu.

Kompete agora ba jerasoens foun atu tane ás hahalok husi pasadu, hodi buka hatúr reprezentatividade demokrátika nebé boot liu iha órgauns poder polítiku nian, hodi garante responsabilidade boot liu no responsabilizasaun, liu husi dever no direitu inalienável (ka labele halakon) atu eleje ho responsabilidade órgauns soberania nian, no hodi sai parte ativa iha dezenvolvimento ita-nia Rain.

Ba ne’e, ha’u hakarak hasai apelo ida ba estudantes sira, atu enkara (ka haré b) prosesu ida ne’e, nudar prosesu dinêmiku ida, iha nebé mosu susesus no errus, susesus no errus nebé husu ba hotu-hotu kompreensaun nebé objetiva, imparsial no onesta, hodi nune’e bele konhese didiak kauzas ka tanba-sá maka akontese retrosesu (ka hakiduk) nebé iha ka bele mosu, hodi nune’e hotu-hotu preparadu liu atu evita iha futuru.

Ba futuru ida né duni, nebé sei iha imi-nia liman, mak imi tenki prepara-an intelektual no profissionalmente atu, iha nia tempu, bele assume imi-nia responsabilidades, iha konsolidasaun Estadu de Direitu Demokrátiku no iha dezenvolvimento ba País.

Ita buka kuida ita-nia Demokrasia! Ita buka kuida ita-nia Identidade!

Muito obrigado.

Kay Rala Xanana Gusmão.

Exelénsia,

Prezidente Parlamentu Nasionál;

Exelénsias,

Vise-Prezidente sira, Sekretária no Vise-Sekretáriu sira Parlamentu Nasionál nian;

Exelénsias,

Senhora no Senhor Deputadu sira husi Bankada Polítika hotu-hotu;

Exelénsias, Karu Kolega sira,

Membrus Governu Konstitusionál VIII;

Distintu Konvidadu sira;

Senhora no Senhor sira:

Povu Timor-Leste

Permite ha’u, bainhira hahú liafuan badak hirak-ne’e, hodi kumprimenta Senhor Prezidente Parlamentu Nasionál no Distintu Deputadu Nasaun nian hotu-hotu, iha momentu ida-ne’ebé, ba datoluk no lori Governu Konstitusionál VIII nia naran, ha’u iha onra atu, ho haraik an no sentidu futuru nian, aprezenta no husu, dala ida tan, aprovasaun ba Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan fiskál 2020.

Leia mais...

Francisco Monteiro – Eis-Prezidente TIMOR GAP

Klarifikasaun no respostas balun ba Presidente TIMOR GAP, Sr Antonio Sousa nia estetementu balu iha Parlamentu Nasional nebe’e sai iha media oi-oin iha TL (27-09-20) katak “Governu”[Lideransa TIMOR GAP] kria Dividas US$ 4 Millioens no husik deit US$ 250 mil kuandu nia foti posizaun hanesan Presidente TIMOR GAP.

Leia mais...
Hare seluk
Online Counter